Što je budućnost Pule bez vojske i industrije?

Pula - otvoreni grad ili otvorena rana? (Z. ANGELESKI)
Pula - otvoreni grad ili otvorena rana? (Z. ANGELESKI)

Iznimno sadržajan subotnji programski dan projekta "Otvoreni grad" - osim jutarnje arhitektonske radionice sekcije Društva arhitekata Istre za djecu i roditelje "Nestajanje ili postojanje?", kojom se tražila moguća namjena "Kući bez krova" u užoj gradskoj jezgri u Dalmatinovoj ulici te večernjeg dojmljivog plesnog performansa Ivane Vratarić i DJ seta udruge BukaNoise - ponudio je na terasi Robne kuće Pula i zanimljiv popodnevni okrugli stol pod nazivom "Scenarij: javni čovjek - javni prostor".

Napuštaju načela

Uz moderatoricu i pokretačicu projekta "Otvoreni grad" Bredu Bizjak, sudionici skoro dvosatnog okruglog stola bili su Irena Boljunčić, predstavnica Saveza udruga Rojc i Udruge Čarobnjakov šešir, dr. sc. Edgar Buršić, postdoktorand s Odjela za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile; Emil Jurcan, arhitekt, član inženjerske zadruge Praksa i predsjednik Društva arhitekata Istre; dr. sc. Krešimir Krolo, viši asistent Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Nikola Vojnović, docent s Odjela za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije pulskog sveučilišta.

Možda je za sukus rasprave, a ponajviše za kritiku tako često korištenog , "neoborivog" argumenta struke, najbolje početi s finalom rasprave, kada se iz publike u razgovor uključila Sunčica Mustač iz pulskog Konzervatorskog odjela. Ona je rekla da je za nju ključan problem društveno uređenje u kojem arhitekti, ali i ostali stručnjaci, napuštaju svoja načela čim uđu u posao s investitorima.

- A ja tad imam protiv sebe ne samo investitora, već i struku. Tu prestaje sva priča o civilnom društvu. Meni je jedan nagrađivan arhitekt kazao da neće imati gdje raditi ako ne učini ono što investitor želi. Ne vidim izlaza, kazala je Mustač. Emil Jurcan kazao je zatim da je arhitektura, za razliku od drugih umjetnosti koje se prikazuju u zatvorenim prostorima, kontinuirano izložena javnosti i da stoga mora biti izložena javnom sudu.

- Kako je moguće da je, uz tako visoku cijenu stambenog kvadrata, pola Pule prazno? Moguće je to na tržištu nekretnina jer se te površine izdvoje i čekaju bolja vremena za maksimalni profit. Takvom ekonomskom logikom pola grada biva ništa do prodaje, umjesto da se cijelo vrijeme koristi, kazao je Jurcan, koji pojam otvorenog grada proigrao u - otvorenu ranu. Pino Ivančić iz publike ukazao je na činjenicu da gradske vlasti, posebno bivša i sadašnja pročelnica za kulturu, drsko ignoriraju individualne zahtjeve umjetnika za kulturnom aktiviranjem 30-ak praznih prostora u gradu.

- Ovdje su svi ljudi iz viših klasa; zaboravljamo jadnike, ukazao je sociolog Edgar Buršić. Prethodno je ukazao da mladi puno rade, malo zarađuju i da se više vole družiti doma, pa im možda ne treba nametati korištenje javnih prostora. Kazao je i da su nakon velikih snova velikih imperija, Austrije, Italije, Jugoslavije, ostali prazni prostori i nitko ne zna što s njima. Pritom je, povukavši paralelu s Pulom i manjkom stanovnika spram tolikih prostora, posegnuo za izjavama pojedinih Tršćana koji u vezi njihovog "Porto vecchio" znaju reći da im treba još 700.000 stanovnika.

- Ne slažem se da Pulu treba dodatno naseljavati. Mladima je danas teško stvarati, ali ako im se omogući kreiranje, vezat će se za svoj grad, dodala je Irena Boljunčić. Prethodno je rekla da Rojc zadnjih godina stagnira, ponajviše zbog manjka političke volje moderniziranjem centra i uspostavljanjem bolje komunikacije između udruga putem izgradnje novih i već definiranih zajedničkih prostora, hostela, kafića, art rezidensa.

Budućnost Pule

Nikola Vojnović kazao je da je Pula izgubila vojnu-pomorsku funkciju, zbog koje je i nastala kao grad sredinom 19. stoljeća, da je njena industrija danas na izdisaju. Ostala je ona turistička. Unatoč medijskim isticanjima brojki, dodao je, Pula je 80-ih bila peta u Hrvatskoj po broju noćenja, ispred Opatije, a danas je na 11. ili 12. mjestu. Pritom Pula demografski stari. Za sve odgovornost snosi gradska lokalna i državna vlast, kazao je Vojnović, dodavši i to da "danas vojska čuva Muzil od svojih građana".

- Što je budućnost Pule? Po meni je to razvoj znanosti, tehnologije i obrazovanja, i to strukovnog obrazovanja koje je u prošlosti pratilo vojno-industrijsku komponentu, naglasio je Vojnović, poznatiji generacijama pulskih učenika kao profesor geografije.

Istaknuvši nekoliko puta problem pasivnosti građana, Breda Bizjak ukazala je na iskustvo Ljubljane, koja je zadnjih desetak godina silno povećala pješačke prostore u središtu grada, no pješacima se u toj zoni nude isključivo komercijalni sadržaji pa im, ako nemaju za platiti, preostaje samo šetati. Skup je nadahnutim riječima zaključio pulski dizajner Noel Mirković, rekavši da bi Pula trebala biti otvorena prema vani, komunicirati s Trstom, Ljubljanom, da ne bude grad na kraju poluotoka, nego grad u centru Jadrana.

'Pula je bolja od Zadra, Šibenika i Dubrovnika'

Dajući pozitivnu, optimističku dimenziju s distance, sociolog dr. sc. Krešimir Krolo sa zadarskog sveučilišta predstavio je rezultate njihovog znanstvenog istraživanja kulturnih potreba mladih u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovnku.

- Pula je po mnogim parametrima ispred ovih gradova, a pritom treba ukazati da je u Puli 90-ih postojala opozicija ideološkoj matrici. Toga u Dalmaciji nije bilo, a posebno je nastradao Zadar; ništa od civilnog društva. A u Puli postoje pritisci. Meni je bilo fenomenalno kad su građani sjedili ispred pulske gradske vijećnice da se ne bi izglasao Muzil. To nije moguće u Zadru. U pitanju tolerancije i zadovoljstva kulturnom ponudom, Pula stoji bolje od svih nabrojenih gradova osim Splita, s kojim je podjednaka po parametrima, kazao je Krolo. (Zoran ANGELESKI)


Podijeli: Facebook Twiter