Ženska mreža Hrvatske, Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Odbor žena Nezavisnih hrvatskih sindikata i Koordinacija žena Hrvatske udruge sindikata zajedno organiziraju prosvjed s listom zahtjeva Vladi u povodu Medunarodnog dana žena. Središnji skup bit ce na zagrebackom Trgu bana Jelacica, saznali smo na konferenciji za novinare koju je tim povodom održala Biserka Momcinovic u ime poreckog Centra za gradanske inicijative, koji u prosvjed ulazi kao dio Ženske mreže.
"Sto godina je prošlo od kada su žene prvi put obilježile Medunarodni dan žena i glasno rekle ne robovskom radu i da pravu na glas. U Hrvatsku se vraca robovski rad i zato pitamo želi li Hrvatska radnice ili robinje", rekla je Momcinovic.
Organizatorice prosvjeda tezu o vracanju u robovske uvjete rada, posebno žena, argumentiraju nizom podataka: udio žena medu nezaposlenima je 54 posto, a najugroženije su žene do 25 godina te starije od 55; žene su vecinom zaposlene u djelatnostima gdje su niske place - u tipicno ženskim industrijama vecina je radnika i radnica koji primaju minimalnu bruto placu (2.814 kuna), a najcešce rade na odredeno vrijeme i sezonske poslove.
"Danas više od 70.000 radnika/ca radi, a ne prima placu. Još je veci broj onih kojima poslodavci ne placaju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Što je to nego robovski rad? Procjenjuje se da oko 160.000 ljudi u Hrvatskoj radi na crno, a vecina su žene. Svjetska banka navodi da u Hrvatskoj 30 posto bruto društvenog proizvoda cini siva ekonomija. Radnici/ce koji rade na crno besprizorno su eksploatirani, cesto izloženi mobingu i uznemirivanju, a vecina takvih radnika su žene", stoji u letku organizatorica osmomartovskog prosvjeda.
Donose i podatak da prema službenim statistikama žene imaju 15 posto manju placu od muškaraca, dok ankete portala MojPosao za 2008. i 2009. govore da žene rade za 23 posto manje place, zaposlene majke u privatnom sektoru imaju 30 posto manju placu od žena bez djece, a tekstilne radnice 40 posto manju od državnog prosjeka. Više od 90 posto žena koje su se zaposlile u prošloj godini potpisale su ugovore na odredeno vrijeme.
Ekonomska nesigurnost nesumnjivo utjece i na majcinstvo. Prema anketi Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i ženskih sindikalnih grupa, oko 40 posto žena nema djecu, a one koje ih imaju u prosjeku imaju jedno dijete - trudnoca za vecinu žena znaci neproduženje ugovora.
Zato nevladine udruge Ženske mreže Hrvatske i ženske sindikalne grupe od Vlade RH zahtijevaju da poduzme hitne mjere da bi se nakon sto godina medunarodne ženske borbe konacno ostvario cilj - sigurno, kreativno i produktivno radno mjesto. Popis mjera koje traže da Vlada poduzme organizatorice skupa pokušat ce prije prosvjeda uruciti predsjednici Vlade, najavila je Momcinovic, koja kaže da hrvatsko zakonodavstvo ide maksimalno na ruku poslodavcima.
"Vlada mora shvatiti da svojim pogodovanjem poslodavcima u fleksibiliziranju rada gradane cini sve nesigurnijima i da tako više ne može. Naša gradanska prava koja izražavamo izborima potpuno se poništavaju u radnom procesu gdje se traže samo poslušni podanici. Vracamo li se stvarno robovskom radu?", zakljucuje Momcinovic.