Poslodavac koji ima više poduzeća, odnosno povezanih društava od sutra će moći radnike seliti iz jedne u drugu tvrtku. Mogućnost selidbe radnika unutar povezanih društava omogućuje mu novi Zakon o radu čija primjena započinje 7. kolovoza. Radnika ili radnike za koje ocijeni da su mu u poduzeću u kojem rade nepotrebni, poslodavac će u drugu svoju tvrtku moći preseliti na rok od najduže šest mjeseci. S druge stane, radnici koji rade u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, ili to puno radno vrijeme skupljaju radeći kod više poslodavaca u nepunom radnom vremenu, dodatnih osam sati tjedno, uz dozvolu poslodavca ili poslodavaca, moći će odraditi kod nekog drugog. To je samo dio novina domaćeg radnog zakonodavstva.
Prekovremeni sati
Prekovremeni rad do 50 sati tjedno, odlukom poslodavca, za koji dan postaje stvarnost. Zakon i dalje propisuje da je puno tjedno radno vrijeme 40 sati, uz mogućnost osam sati prekovremenih. No, promijenjene su odredbe o preraspodjeli radnog vremena pa se taj tjedni limit u stvarnosti povećava na 50 sati, odnosno 60 sati ako je kolektivnim ugovorom tako dogovoreno. Pritom, u razdoblju od četiri mjeseca prosječno tjedno radno vrijeme radnika ne smije prelaziti 48 sati (40 redovnih i osam prekovremenih).
Agencijski radnici moći će biti ustupljeni korisniku tri umjesto jedne godine. Dok nije ustupljen agencijski radnik i dalje će imati pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. No, ta će naknada mnogim agencijskim radnicima vjerojatno padati. Naime, ustupljeni radnik primat će istu plaću kao i radnik kod korisnika samo u slučaju da agencija koja ga iznajmljuje nema sklopljen kolektivni ugovor u kojem su ugovorena niža prava. Uz kolektivni ugovor agencijski radnik za vrijeme dok je ustupljen zarađivat će manje od radnika kojeg zapošljava korisnik.
Otkazi i otkazni rokovi
I dok sadašnje zakonsko rješenje priječi otkaz trudnici, odnosno rodilji u slučaju da poduzeće odlazi u likvidaciju, više neće biti tako. U razloge za prestanak ugovora o radu uključuje se tako smrt poslodavca fizičke osobe ili prestanak obrta po sili zakona, odnosno brisanje trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima. Redoviti otkaz, pak, moći će dobiti i radnik koji ne zadovolji na probnom radu.
Otkazni rok će teći i za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te bolovanja, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. U slučaju prekida otkaznog roka zbog radnikova odlaska na bolovanje, otkaz će nastupiti istekom šest mjeseci od trenutka kada je radniku uručena odluka o otkazu.
U slučaju neisplate plaće radnici više neće trebati čekati 30 dana da bi pokrenuli sindikalne akcije. Već s dospijećem plaće moći će najaviti štrajk i pokrenuti postupak mirenja. (Gabrijela GALIĆ)