Nakon što je završila javna rasprava, radno povjerenstvo Ministarstva poljoprivrede dovršava izmjene Zakona o šumama, među kojima dominira i nova odredba o prenamjeni šumskog zemljišta nakon požara. Prema toj odredbi, zemljište na kojem su bile šume, odnosno šumsko zemljište, moći će u prenamjenu sedam godina nakon požara.
Postojeći zakon iz 2005. godine, koji jest doživljavao brojne promjene, ali nikad i ovakvu, kaže kako se opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja, što znači da na mjestu nekadašnje šume mogu niknuti, primjerice, vinogradi, ali ne i apartmani ili slično, kao što će sada biti slučaj. To znači da bi kroz sedam godina, po novom zakonu, na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, na kojima je ovoga ljeta izgorjelo gotovo 39 tisuća hektara šume i šumskog zemljišta, moglo niknuti nešto drugo, primjerice apartmani.
Statistika o ovogodišnjih 327 požara u Hrvatskoj kaže da ih je čak 220 bilo u te tri županije. Od ukupno 43 tisuće hektara izgorjelih šuma i šumskog zemljišta u cijeloj Hrvatskoj, samo je u ove tri županije izgorjelo gotovo 39 tisuća hektara, što je čak šest puta više nego lani, i sedam puta više nego 2015. godine, kad je u tim županijama izgorjelo oko šest, odnosno pet i pol tisuća šumskih hektara.
Negativni komentari
U prvotnoj varijanti izmjena zakona, koji je u javnu raspravu krenuo početkom kolovoza, bilo je predviđeno da prenamjene šuma ne može biti samo pet godina, no nakon brojnih negativnih komentara tijekom rasprave, taj je rok »kompromisno« produžen na sedam godina.
Redom, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatski šumarski institut, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika i drugi, u javnoj su raspravi tražili da rok iznosi najmanje deset godina kako ne bi došlo do zloupotreba, no povjerenstvo je njihov prijedlog djelomično prihvatilo te rok povećalo na sedam godina.
Kako je i u samom povjerenstvu bilo glasova za rok od pet godina, i za deset godina, zaključeno je da je sedam optimalan rok, a da je deset godina previše »zbog blokiranja eventualnih planiranja egzistencijalno važnih projekata za lokalnu zajednicu«.
Namjerno paljenje
S druge strane, Udruga privatnih šumovlasnika Gorski kotar je u javnoj raspravi upozorila da bi se postavljanjem roka od najmanje deset godina smanjila mogućnost namjernog izazivanja šumskih požara u priobalnom području, dok su na moguće zlouporabe upozorili i ostali, primjerice dalmatinski ogranak Hrvatskog šumarskog društva.
»Pritisak na šume i šumsko zemljište na obali i otocima je izrazito velik te bi se spriječilo i namjerno paljenje šume u svrhu prenamjene zemljišta«, stoji u prijedlogu tog ogranka da se rok prenamjene povisi na barem deset godina. Isto je predlagala i Šibensko-kninska županija, dok je bilo i primjedbi koje kažu kako u priobalju i na otocima zakonom treba definirati hitno pošumljavanje nakon požara radi erozije tla, zaštite resursa pitke vode te radi prirodnog filtriranja, odnosno kako prenamjene zemljišta uopće ne smije biti. Hrvatske šume su predlagale da se članak o prenamjeni potpuno briše no kako im je odgovoreno, »odredba je usmjerena na zaštitu, koliko je to moguće, šuma i šumskog zemljišta od prenamjene tako da se podmetne požar«.
»Svi se bojimo da se nakon požara ne dogodi ono što se dogodilo u, primjerice, Grčkoj, u kojoj je rok prenamjene također kratak, i šume su se nakon požara pretvarale u građevinsko zemljište«, ističe Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, koji je i sam u javnoj raspravi predlagao minimalni rok prenamjene od deset godina. (Bojana Mrvoš Pavić)