Hrvatska bi i u 2017. godinu, drugu za redom, mogla ući umjesto s proračunom, s odlukom o privremenom financiranju. Dogodit će se to ako se formiranje Vlade nakon izbora otegne, a posebice bi takvom raspletu mogao doprinijeti pristanak HDZ-a i SDP-a da se prije formiranja Vlade u Saboru usvoji nekoliko zakona i donesu određene odluke koje je Most postavio kao uvjete za suradnju.
Vezivanje ruku
Iako proračunski korisnici, potvrdili su nam čelnici u nekoliko državnih institucija, već rade na proračunskim planovima, kako im to zakon propisuje, čini im se prilično, kako neki od njih ocjenjuju, »nepristojnim« vezati ruke svojim prijedlozima nekoj budućoj Vladi i novim ministrima, sve da Vladu sastave iste političke stranke. No, kako bi se formiranje Sabora, pa nakon toga ispunjavanje Mostovih jamstava, bez formiranja Vlade, moglo protegnuti i do kraja studenoga relana je opcija da će Hrvatska i za prva tri mjeseca 2017. godine imati Odluku o privremenom financiranju. Nju će, ako se stvari tako raspeltu, predložiti tehnička Vlada, a mora je potvrditi parlament.
- Gotovo je sigurno, ako se stvari budu tako odvijale i ako se Sabor i formira krajem listopada ili početkom studenoga, pa onda 30 ili 60 dana bude donosio zakone koji su Mostovo jamstvo da nećemo imati dovoljno rano Vladu koja bi predložila proračun, te da ćemo opet imati odluku o privremenom financiranju – kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.
To onda znači i da će buduća Vlada imati manji manevarski prostor kad je u pitanju utjecaj na proračun za 2017. godinu, a samim time i porezni sustav, odnosno eventualne promjene koje planira donijeti.
– Promjena u PDV-u ionako ne može biti bez konzultacija s Europskom komisijom, a u prvom kvartalu će biti gotovo nemoguće mijenjati bilo što ako se donese odluka o privremenom financiranju. To znači da promjene mogu stupiti na snagu od 1. travnja i najlakše ih je činiti u sustavu trošarina ili poreza na dohodak. Ali, porez na dohodak tiče se i lokalnih vlasti koje će u to vrijeme već imati donesene svoje godišnje proračune – upozorava Lovrinčević.
Stižu i lokalni izbori
Uz to, lokalni izbori održat će se dogodine u proljeće i bilo kakve promjene u sustavu poreza na dohodak tražit će i promjene u lokalnim proračunima, a lokalne vlasti će nakon prvog kvartala biti zabavljene ili izborima ili formiranjem vlasti nakon izbora, pa će biti prilično kaotično vrijeme za donošenje rebalansa lokalnih proračuna.
- Ako se formiranje Vlade otegne do kraja godine i ako ona ne bude imala utjecaj na proračunske planove do početka drugog kvartala, to znači da smo praktički od prošle kamapanje, odnosno od ljeta prošle gdoine bez Vlade koja donosi važne odluke. I to se vidi i na strukturi našeg BDP-a. On je rastao nešto više od sedam milijardi kuna, a više od deset milijardi kuna donijeli su nam vanjskih čimbenici, niske kamate, niske cijene energenata i sigurnosna situacija u svijetu koja je podigla naš turizam. A to onda znači da se u našoj ekonomiji ništa suštinski nije promijenilo – zaključuje Lovrinčević. Kad se ti vanjski uvjeti promijene, ako se pogorša sigurnosna situacija zbog izbjeglica, ili porastu kamate, pa povuku i cijene energenata, Hrvatska će, upozorava on, opet biti u problemima.
Sve je kao prije krize, plus još i politička nestabilnost
Situacija je identična kao u onim godinama prije krize kad smo rasli zahvaljujući vanjskim utjecajima, a ne zato što se u domaćem gospodarstvu nešto mijenjalo, zato što se primjerice dogodio tehnološki napredak. Samo sada je Hrvatska demokratski deset godina starija, ima veći trošak mirovina, zbog ulaska u EU radna snaga je napušta, a javni dug nam se udvostručio, upozorava Željko Lovrinčević. Nova Vlada tako će primjerice morati razmišljati kako u 2017. godini refinancirati više do 20 milijardi kuna javnog duga, a ako ne bude politički stabilna, moglo bi se dogoditi da izlazak na inozemno tržište opet bude neuspješan. (Jagoda MARIĆ)