Stiže li na naplatu dug iz 90-ih težak gotovo 20 milijuna eura?

Cimosova tvornica u Buzetu (G. ČALIĆ ŠVERKO)
Cimosova tvornica u Buzetu (G. ČALIĆ ŠVERKO)

Vijest da je Trgovački sud u Zagrebu u sklopu tužbe hrvatske Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka DAB podignute protiv slovenske grupacije Cimos d.d. - Automobilske industrije Kopar zbog 20,2 milijuna eura duga, izrekao privremenu mjeru zabrane raspolaganja Cimosovom imovinom u Hrvatskoj; tvornicama u Buzetu i Roču, izazvala je veliku pažnju javnosti. Do te mjere da je koparski Cimos na svojim Internet stranicama potvrdio da je u petak zaprimio odredbu suda kojom je izrečena privremena mjera zabrane raspolaganja vlasničkim udjelima u povezanoj firmi P. P. C. Buzet.

Cimos: Tužba i mjera su neutemeljene

- Privremena mjera odnosi se samo na poslovni dio u Cimosovoj tvrtki kćer u Hrvatskoj i kao takva nikako ne utječe na poslovanje Cimosa niti u Hrvatskoj niti drugdje, navode u priopćenju. Ističu također da u Cimosu pripremaju temeljit odgovor na tužbu te da će s odgovarajućim pravnim sredstvima opovrgavat privremenu mjeru. Napominju da su proučili spis, te da su i dalje uvjereni da su tužba kao i privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom u Hrvatskoj neutemeljeni. Privremena mjera je izrečena na temelju navoda DAB-a bez da je sud Cimosu omogućio da se očituje na tu tužbu, navodi se također u priopćenju.

Komentar smo zatražili i u DAB-u no on do zaključenja ovog broja našeg lista nije stigao. Kao su nam to prethodno izjavili, tužbom podignutom krajem veljače nastojat će podmiriti dug iz 1999. godine koji je nastao prilikom zaduživanja Cimosa kod Riječke banke. DAB je preuzeo kreditna potraživanja banke nakon njenog odlaska u stečaj, a u više se navrata pokušavalo dogovoriti način rješavanja ovog duga, no bez ikakvog rezultata. S obzirom je Cimos strana pravna osoba sa sjedištem u Sloveniji, tužbom je zatraženo i izricanje privremene mjere zabrane raspolaganja imovinom u Hrvatskoj. Ovakvom privremenom mjerom, smatraju u DAB-u, onemogućilo bi se da Cimos raspolaže poslovnim udjelima društva prije okončanja spora. Također, u slučaju uspjeha u sporu, DAB bi mogao naplatiti svoje potraživanje djelomično ili u cijelosti u Hrvatskoj prodajom tih poslovnih udjela.

Sporazum iz 1999. godine nije sproveden

Novo svjetlo na odnos dviju strana svakako baca sporazum iz 1999. godine koji će sigurno biti jedan od argumenata hrvatske strane. Samo je pitanje zašto ga do sada nitko nije proveo.

Cimos International Automobilska industrija Koper, tadašnji direktor Franc Krašovec i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zastupana po tadašnjem direktoru Mladenu Šunjiću, sklopili su u ožujku 1999. godine u Zagrebu sporazum kojim su regulirali međusobna prava i obaveze glede potraživanja DAB-a prema Cimos Internationalu i restrukturiranja poslovnog sustava Cimos u Sloveniji i Hrvatskoj. Obje strane suglasno su tada utvrdile da DAB ima prijavljena potraživanja prema Cimos Internationalu od 4,8 milijardi tadašnjih tolara u postupku prisilne nagodbe koji se vodio pred okružnim sudom u Kopru.

Obje strane su također sporazumom iskazale suglasnost da DAB prijavljeno i utvrđeno potraživanje prenosi posebnim ugovorom na Cimosove tvornice u Buzetu i Roču. Sklapanjem ugovora o prijenosu potraživanja Cimos Buzet i Ljevaonica Roč u cijelosti prema Cimosu International stupaju u pravni položaj Agencije i to kao zajednički i nedjeljivi ovlaštenici te taj iznos potražuju od Cimosa International u postupku prisilne nagodbe. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter