Medunarodni dan materinskoga jezika obilježava se 21. veljace od 2000. godine, s ciljem unapredivanja, ucenja i razvoja materinskog jezika te njegovanja jezicne i kulturne razlicitosti i višejezicnosti.
UNESCO-ov dokument iz 1970. godine kaže "Materinski jezik oznacuje put ljudskog bica i pomocu njega ono ulazi u društvo, cini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti".
Materinski je jezik blago prema kojemu se svaki covjek mora odnositi i s ljubavi i s poštovanjem. I svakomu bi to moralo biti omoguceno. No, prosjecan bi Europejac bio iznenaden kada bi saznao kolikim je ljudima to onemoguceno i u samoj Europi, a da se i ne govori o drugim kontinentima, prije svega o Africi.
Jezik nas cini onim što jesmo, a štiteci jezik, štitimo sebe, rekla je u povodu Medunarodnoga dana materinskog jezika glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova, istaknuvši da je jezicna raznolikost naše zajednicko nasljede.
Upozoravajuci da je to nasljede vrlo krhko, Bokova u poruci podsjeca da bi gotovo polovica od više od 6.000 jezika koji se govori u svijetu mogla izumrijeti do kraja stoljeca, a cak 96 posto tih jezika govori tek cetiri posto svjetskoga stanovništva. Svaki jezik prenosi kulturno nasljede, što povecava našu kreativnu raznolikost, dodaje.
"Kulturna raznolikost jednako je važna kao i biološka raznolikost u prirodi. One su usko povezane. Jezici nekih naroda u sebi nose znanje o biološkoj raznovrsnosti i upravljanju ekosustavima. Taj lingvisticki potencijal veliko je bogatstvo u održivom razvoju", zakljucila je Bokova. (Hina)