Štinjan: Predstavljen projekt Adrifort

S predstavljanja projekta Adrifort (B. PETROVIĆ)
S predstavljanja projekta Adrifort (B. PETROVIĆ)

Štinjancima je sinoć u prostorijama Mjesnog odbora predstavljen projekt uređenja zapostavljenih austrougarskih utvrda. Projekt, pod nazivom Adrifort, koji sufinancira Europska unija, predstavili su Iva Pamić, koja je zaposlena u Gradu na provođenju ovoga projekta, Giordano Škuflić, gradski pročelnik za prostorno uređenje, i profesor s pulskog sveučilišta Ivan Jurković, koje je partner ovoga projekta.

Kako je navela Pamić, Grad Pula je za ovaj projekt, u kojem sudjeluju još i Grčka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Italija i Crna Gora, dobio 315 tisuća eura, a on sudjeluje s još 55 tisuća eura. Štinjancima je, kako je navedeno, projekt predstavljen s obzirom na to da na prostoru Štinjana - od Puntižele do Sv. Katarine, postoji pet utvrđenih objekata iz doba Austro-Ugarske.

Cilj je projekta, kazala je, počistiti objekte - utvrdu Monte Grosso, Valmaggiore, Munide, urediti šumice oko njih te urediti pješačke i biciklističke staze.

Na utvrdi Monte Grosso uredio bi se vidikovac, a u utvrdi Punta Christo predviđeno je uređenje Međunarodnog edukacijskog dokumentarističkog centra.

Projekt je, navedeno je, zapravo priprema za daljnje projekte, a početni je cilj očuvati utvrde od daljnjega propadanja, ali s istodobnim očuvanjem prirode i okoliša.

Profesor Jurković govorio je o povijesnom okviru gradnje utvrda te je kazao da je Pula u to doba bila najveći grad Hrvatske, kozmopolitski grad, pomorsko središte velikog carstva.

Pred Prvi svjetski rat Pula je imala čak 60 tisuća stanovnika. No, nakon toga slijedi ubrzano propadanje pa 1921. godine grad ima tek 20 tisuća stanovnika. Utvrde u Drugom svjetskom ratu ponovo dolaze u uporabu, no zbog svoje zastarjelosti tek djelomice.

Objekti su danas, nakon stotinjak godina, u derutnom stanju.

Nakon predavanja mještani su, mahom mlađa populacija te nekolicina starosjedilaca, imali brojna pitanja - kada projekt kreće, što će njima donijeti, koja je vlasnička struktura utvrda…

Nakon što se izrade studije o sigurnosti posjetitelja, ekološka i arhitektonska studija čišćenje započeti već na jesen, s tim da projekt traje do 2015. godine.

Projekt će, rečeno je, donijeti Štinjancima onoliko koliko se budu sami angažirali na tome. Odnosno, ako se tvrđave turistički valoriziraju, donijet će im posjetitelje kojima mogu nešto ponuditi, a na kraju krajeva njima ostaju počišćene utvrde i biciklističke staze, koje će biti svima dostupne.

Što se vlasničke strukture tiče, rečeno je da je dio gradsko zemljište, dok je većina utvrda pod ingerencijom MORH-a. Na pitanje tko će se brinuti o održavanju nakon što se projekt provede odgovoreno je da bi se to trebalo održavati kao druge površine, poput primjerice Šijanske šume ili Lungomarea.

- Ovo je projekt za koji se nadamo da će se nastaviti i otvoriti vrata drugim projektima, zaključio je Škuflić te je dodao da je sigurno dobro da se nešto počelo događati, da bi se spriječilo daljnje propadanje utvrda, ali i na Punta Christu uredio ogledni primjerak za što sve utvrde mogu poslužiti. Jedna će ideja izroditi drugu i stvar bi se trebala pozitivno zakotrljati dalje, zaključeno je na koncu. (B. PETROVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter