Upravni odjeli županija i gradova do kraja prošle godine zaprimili su 86.743 zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, izvijestilo je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje, mogao se podnijeti do 31. prosinca 2012. i nakon proteka toga roka podnošenje zahtjeva za te zgrade više nije moguće.
Za zgrade za koje nije izdano rješenje o uklanjanju zahtjev se može podnijeti najkasnije do 30. lipnja ove godine.
U evidenciji Građevinske inspekcije je 32.617 zgrada za koje je izdano rješenje o uklanjanju. Za njih 10.752 do isteka zakonskog roka, tj. do 31. prosinca 2012. nije predan zahtjev za izdavanje rješenje o izvedenom stanju.
To ne znači da će se svih 10.752 građevine trebati uklanjati jer je moguće da je investitor odnosno vlasnik ranije već postupio po rješenju i uskladio se sa zakonom, bilo da su građevine legalizirane ili uklonjene, a o tome nije obavijestio Inspekciju, kaže se u obavijesti Ministarstva.
Dodaje se da će te i druge činjenice Građevinska inspekcija provjeriti u sklopu priprema za početak uklanjanja.
Uklanjanje građevina koje se ne legaliziraju obavljat će se u fazama. U prvoj će se uklanjati zgrade koje se ne koriste za stanovanje, a njih je 1.462. U tijeku su pripreme za početak uklanjanja s kojima se kreće od idućeg tjedna, navode iz Ministarstva.
Prema podacima Ministarstva, najviše zaprimljenih zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju bilo je u Gradu Zagrebu, 12.456, a potom u Zadarskoj županiji 11.767. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 7.960 zahtjeva, Primorsko-goranska županija 6.432 rješenja i Istarska županija s 3.728.
Najviše izdanih rješenja o izvedenom stanju je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 1.380, a slijede Primorsko-goranska (943) i Zadarska županija (900), Grad Zagreb (849) i Zagrebačka županija (s 606 izdanih rješenja).
Najviše je pak riješenih predmeta prema broju zahtjeva u Koprivničko-križevačkoj županiji (32,7 posto), Krapinsko-zagorskoj (30,7 posto), Varaždinskoj županiji (28,7 posto) i dr. (Hina)