Švicarska je prva zemlja u povijesti koja je prodala dugoročne obveznice s negativnom kamatom. Učinila je to kada su investitori prihvatili kupiti obveznice na koje neće ostvariti prinos, već će deset godina Švicarskoj plaćati kamatu. Interes je bio toliki da su ulagači istakli naloge za kupnju obveznica vrijednih 410,5 milijuna franaka, a država je na koncu prodala obveznice za 232,5 milijuna. U veljači je država prodala obveznice na koje se obvezala plaćati godišnju kamatu od 0,11 posto, a sada ugovorila da će joj ulagači plaćati kamatu od 0,055 posto. Dakle, ulagači su posudili Švicarskoj, na 10 godina, u protuvrijednosti 1,7 milijardi kuna i još će svake godine plaćati 0,055 posto kamata na taj iznos.
Inače, negativni prinosi nisu nikakva novost u zapadnoj Europi. Tijekom ove godine svjedočili smo da su štediše u Njemačkoj plaćali kamatu banci za oročene eure na kratki rok, umjesto da od banke očekuju da im plati kamatu. Čak je zabilježen jedan slučaj u kojem je banka prihvatila plaćati klijentici kamatu za odobren kredit za ulaganje u gospodarstvo, umjesto da banka zarađuje naplaćujući kamate po plasiranom kreditu.
Ekonomski analitičari smatraju da je sve to odraz deflacije (pada potrošačkih cijena) pa da su stoga obveznice i krediti s negativnim prinosom bolje ulaganje jer na tome gube manje na vrijednosti nego na drugim plasmanima. I u Hrvatskoj je zabilježena deflacija, ali nema govora o kreditima i obveznicama s negativnom kamatom. Razlog je tome što razvijene zemlje zapadne Europe "plivaju" u novcu zbog svog razvijenog gospodarstva i "mentaliteta štednje", a to nije slučaju i u perifernim zemljama Europe u koje spada i Hrvatska. (P. GREGOROVIĆ)