Učenje postaje sve teže s godinama, ali ne zato što imamo problema s prihvaćanjem novih informacija nego zato što se ne uspijevamo 'riješiti' starih podataka, kažu američki znanstvenici čije istraživanje prenosi New York Times.
"Zamislite to kao pisanje na praznom komadu bijelog papira u odnosu na pisanje po novinama", kaže voditelj istraživanja Joe Tsien. "Radi o tome da na novinskom papiru već postoje zapisi".
Znanstvenici su u okviru istraživanja genetski izmijenili mozgove miševa na način da nalikuju odraslom ljudskom mozgu. Njihovi mozgovi nisu pokazali smanjenje sposobnosti stvaranja snažnih sinaptičkih veza koje omogućuju učenje, što je iznenadilo neuroznanstvenike s medicinskog fakulteta sveučilišta Georgia Regents. No, kad su modificirani miševi ušli u odraslo doba nisu mogli oslabiti veze koje su već postojale i stoga je za njih bilo teže formirati čvrsta nova dugoročna sjećanja.
Znanstvenici su se usmjerili na dva proteina NR2A i NR2B za koje se već dugo zna da igraju ulogu u stvaranju novih veza u mozgu. Prije puberteta mozak proizvodi više NR2B od NR2A, a u odrasloj dobi omjer je obratan.
Potičući kod miševa proizvodnju NR2A u odnosu na proizvodnju NR2B, čime je imitiran postpubertetski mozak, znanstvenici su očekivali da će miševi imati problema u stvaranju snažnih veza. Umjesto toga miševi nisu pokazivali nikakvih problema u stvaranju novih kratkotrajnih sjećanja, no skenovi mozga pokazali su da su se 'borili' da oslabe veze koje su stvorila starija dugotrajna sjećanja.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Scientific Reports. (Hina)