Osim u Studentskom domu, neki će studenti i ove akademske godine biti smješteni u privatnom smještaju. No da bi ostvarili to pravo, trebali su se javiti na natječaj koji je još u srpnju raspisao Studentski centar, a odnosi se ostvarivanje prava redovitih studenata na subvencioniranje stanovanja i ostvarivanje prava na smještaj u Studentski dom Pula i za subvencioniranje smještaja studenata koji stanuju kod privatnog stanodavca na području Pule.
Pristiglo 500 prijava
Tako je ove godine godine pristiglo ukupno 500 prijava studenata od kojih su se 162 odnosile na konkuriranje za dobivanje subvencije privatnog smještaja. Putem ovog natječaja, dakle za studente koji su temeljem njega ostvarili pravo, Studentski centar Pula sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u akademskoj godini 2016/2017. financirat će ukupno 130 studenata s iznosom od 200 kuna mjesečno.
Po ostvarivanju prava na subvencioniranje privatnog smještaja, studenti su Studentskom centru Pula do konca listopada dužni dostaviti potvrdu o boravištu (iz MUP-a, mora biti na području grada Pule), osobnu iskaznicu (iz koje je vidljivo prebivalište) te broj tekućeg računa (osobnog) na koji će se uplaćivati iznos subvencije. Iz godine u godinu sve je više studenata koji na studij u Pulu dolaze iz udaljenijih hrvatskih krajeva. Pretežito, pristižu studenti iz Slavonije, središnje Hrvatske, Dalmacije te Zagrebačke županije. Iz istarskih se gradova studenti u manjem broju prijavljuju na natječaj za subvenciju, svega desetak posto od ukupnog broja.
Stan 1.500 kuna mjesečno
U razgovoru sa studentima koji su u privatnom smještaju, doznajemo kako je minimalan iznos koji mjesečno moraju odvojiti za stanarinu 800 kuna. Naravno, taj se iznos odnosi za plaćanje stana u kojem borave najmanje dva studenta. Ispod 1.500 kuna gotovo je nemoguće pronaći stan, a kad se tomu još nadodaju režije, za većinu studenata to je financijski neizvedivo. No, najveći problem zapravo su stanodavci koji i nerijetko s početkom svake nove turističke sezone, tjeraju iz stanova.
- Valja primijetiti da je Pula, koja bi sve više trebala postati studentski grad, barem sagledavajući rapidno povećanje fakultetskih odjela, studija, pa i samog broja studenata, specifičan grad. Prvenstveno iz razloga što ona ipak "diše" turistički, jer se tijekom ljeta nastoji ubrati svaki euro, a onda zimi, zašto da stan ili apartman budu prazni, trebalo bi staviti unutra studente i barem koju tisućicu mjesečno te tako zaraditi. To je za studente izrazito nepovoljno, budući da upravo u vrijeme udarnih ispitnih rokova u lipnju i srpnju kada im mir najviše treba, studenti moraju iz izaći iz stana, upozorila je zamjenica voditeljice Studentskog doma Sanda Rojnić Sinković.
Navela je da u tom smislu većih pomaka neće biti sve dok se ne izgrade novi paviljoni Studentskog doma, a to bi se pak trebalo dogoditi u naredne tri godine.
- Tada će se sa sadašnjih 136, kapacitet smještajnih jedinica doseći gotovo 400 i onda će obuhvat studenata u Puli biti više nego zadovoljavajući, rekla je Rojnić Sinković.
U pet godina šest stanova
Student iz Bjelovara koji na pulskom Sveučilištu studira povijest ispričao nam je gotovo nevjerojatne priče, zbog čega ne čudi što želi ostati anoniman. (podaci poznati redakciji).
- Na petoj sam godini i dosad sam promijenio šest stanova. Što sve student može doživjeti, gotovo je nevjerojatno, započinje naš mladi sugovornik. Prvu godinu studija, što se tiče smještaja pamtim kao negativnu. Prvo, dok je prošla faza prilagodbe, a nakon toga shvatim da mi stanodavci uopće nikad nisu u MUP-u prijavili boravište u Puli. Te prve godine, promijenio sam čak tri stana, da bi na drugoj godini studija išao u četvrti. Neugodnih situacija ima na pretek, poput one kad sam sa stanodavcem dogovorio fiksni iznos mjesečne stanarine od 1.200 kuna, da bi mi 1. srpnja rekli kako za 15 dana moram izaći! Platio sam pola stanarine, što im naravno nije odgovaralo, pa su mi rekli da izađem iz stana isti dan, priča nam naš sugovornik i nastavlja:
- Bilo je to u Valdebeku, odakle sam do faksa pješačio 20-ak minuta, ali mi to nije bio problem. U sljedećem stanu bilo nas je četvero cimera, plaćali smo 550 kuna mjesečno plus režije. No, ondje je pak nastao problem sa cimerima kad sam shvatio da muljaju stanodavca, što je bilo dosta neugodno. Nakon toga sam našao stan u centru, gdje nas je također bilo četvero. Dogovorena je cijena od 3.000 kuna mjesečno, da bi kasnije tražio 100 eura po svakome plus režije.
Potom sam s djevojkom pronašao stan u Šijani gdje smo imali dobru gazdaricu. Cijena je bila 100 eura plus režije, tako da nam je stanarina bila ukupno oko 1.500 kuna. No, i ondje smo morali 15. srpnja van zbog turista, ali gazdarica je bila fer. Od završetka druge godine do sada sam u stanu na Verudi Porat gdje plaćam 800 kuna plus režije i super mi je. Ondje namjeravam ostati do kraja, ispričao nam je jedan od pulskih studenata i dodaje kako ljudi koriste situaciju kada vide da je u pitanju mlada, neiskusna osoba.
- To s turizmom mislim da nije u redu, jer ako se netko odluči "držati" studente onda im se treba omogućiti da budu u stanu kada im je to najpotrebnije. Naime, jako puno studenata radi tijekom sezone kako bi si nešto zaradili i time se školovali. Od lani je iznos subvencije sa 149 kuna povišen na 200, što nam itekako dobro dođe, zaključio je naš sugovornik.
Mihaela Gazdek iz Varaždina studentica je treće godine na FET-u koja je, kako sama kaže, imala sreće sa smještajem.
- Stan kojeg dijelim s cimericom nalazi se u blizini faksa i centra grada. Plaćamo ga 2.200 kuna plus režije, a čujem da i većina studenata stanove plaća po sličnoj cijeni. Dođe me oko 1.100 kuna plus režije. Nije malo, ali tako je. Zadovoljna sam, stan je dobar, velik, a što mi je najvažnije, mogu u njemu boraviti tijekom ljeta, budući da i radim. Upravo je to i najveći problem sa stanovima za studente jer većina već početkom lipnja iz stanova mora izaći, što je najgore vrijeme, jer tada su ispitni rokovi. Potom se mnogi moraju svakako snalaziti, a to često nisu ni najmanje dobra rješenja. Imamo sreću, jer imamo dobrog gazdu, susjede i lokaciju, stoga cimerica i ja čuvamo ovaj stan, zaključila je Mihaela.
Uz bodove za smještaj, bitne i ocjene
Studenti za ostvarivanje ovog prava putem natječaja konkuriraju na temelju Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje koje donosi MZOS. Od ove godine, uvjeti su više orijentirani u korist studenata sa slabijim socio-ekonomskim statusom. Stoga, više su bodova pa i izravan smještaj tako ostvarili studenti s nižim mjesečnim prihodima po članu kućanstva, djeca bez roditelja, iz udomiteljskih obitelji, djeca Hrvatskog ratnog vojnog invalida, ona s više braće i sestara koji se redovno školuju, studenti s invaliditetom te temeljem drugih uvjeta propisanih Pravilnikom. Naravno, u izračun bodova ulaze i prosjeci ocjena iz srednje škole (za brucoše) te za studente viših godina oni ostvareni na godini studija. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)