Hrvatske vlasti trebat ce snažno djelovati kako bi ocuvale stabilnost javnih financija i zaštitile gospodarstvo od mogucih šokova iz eurozone zahvacene nestabilnošcu, porucili su jucer dužnosnici Svjetske banke, predstavljajuci polugodišnje gospodarsko izvješce i svoje preporuke za deset novih clanica EU-a, medu koje je prvi put ukljucena i Hrvatska, kao jedanaesta.
Zbog slabih i nesigurnih izgleda u eurozoni, Svjetska banka ocekuje usporavanje gospodarskog rasta u tih 11 država, na prosjecnih 1,5 posto tijekom ove godine. Svjetska banka smatra da je stanje u Hrvatskoj teže od prosjeka. Prognozira joj pad BDP-a od jedan posto, a vjeruje da ce pad doživjeti i slovensko te madarsko gospodarstvo. No, ako se kriza državnog duga u eurozoni pogorša, ako se recesija produlji i ako politika zakaže, vecina novih clanica EU-a, a ne samo pojedine od njih, završit ce ovu godinu u minusu.
- Od kljucne je važnosti, stoga, osigurati oporavak putem snažnog politickog djelovanja, i to u tri smjera, porucila je vladama Yvonne Tsikata, jedna od direktorica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. Na prvome mjestu, vlade i središnje banke trebale bi osnažiti povjerenje u financijska tržišta, rekla je Tsikata. Središnje banke trebale bi i dalje voditi politiku prilagodenu zaštiti zemalja od šokova iz EU, a banke i financijski sektor trebali bi pogodnim i sposobnim zajmoprimcima osigurati pristup kreditima, objasnila je Gallina Andronova Vincelette, viša ekonomistica za Europu i središnju Aziju. Na drugome mjestu, Svjetska banka od vlada ocekuje poticanje rasta, pa ne traži radikalno kresanje javne potrošnje.
- Vlade 11 zemalja EU-a moraju odluciti koliko, kojom brzinom te kako ce konsolidirati javne financije, kako one ne bi postale uzrok nestabilnosti financijskog tržišta. Istodobno, Vlade bi morale povesti racuna o slabašnosti ekonomskih izgleda i pokušati ograniciti negativan ucinak proracunske konsolidacije na rast, kaže Andronova.
Kao trecu mjeru za poticanje rasta, Banka novim clanicama EU-a preporucuje strukturne politike, poput strategije EU-a za otvaranje radnih mjesta i rasta do 2020. godine, kao i uklanjanje prepreka na tržištu robe i rada.
Banski dvori dobili su jucer dvije dodatne preporuke. Do ulaska države u EU u sljedecih godinu dana Vlada bi trebala povesti racuna o stabilnosti javnih financija te povecati administrativne kapacitete za prihvat novca iz fondova EU-a, rekla je Sanja Madžarevic Šujster, viša ekonomistica iz hrvatskog ureda Svjetske banke. Dodala je kako ne ocekuje nikakve promjene u tecajnoj politici središnje banke. Ocekuje, kaže, stabilnu monetarnu politiku te jace poticanje investicija u privatnom sektoru. (B. PODGORNIK/NL)