Uz rebalans proracuna, Vlada je u Sabor poslala i prijedlog da se u
sljedece dvije godine proracunski rashodi zadrže na ovogodišnje 122,34
milijarde kuna. To znaci da u sljedece dvije godine u Hrvatskoj nece
biti rasta penzija za 1,2 milijuna umirovljenika niti veca primanja
može ocekivati 240 tisuca zaposlenih u državnoj upravi i u javnom
sektoru.
U iduce dvije godine ocekuje se godišnja inflacija od dva do
tri posto, što automatski znaci da ce gotovo 1,5 milijuna gradana
Hrvatske u tom razdoblju s istim iznosom mjesecnih primanja morati
placati skuplju robu i usluge, odnosno da ce njihov životni standard
pasti.
Jedino što može utjecati na poboljšanje standarda u Hrvatskoj je
pokretanje proizvodnje i novo zapošljavanje, upozorava analiticar
Splitske banke Zdeslav Šantic, jer dosadašnji rast standarda i osjecaj
gradana da postaju bogatiji, koji se najbolje vidi kroz porast
vrijednosti nekretnina i automobila koje su kupovali, nije bio u skladu
s produktivnošcu u zemlji pa ce se u sljedece tri godine to morati
korigirati i uskladivati.
Zaustavljanje srozavanja životnog standarda
gradana moguce je, smatra sindikalist Ozren Matijaševic, ako banke
prihvate kljucnu ulogu u podržavanju poduzetništva kroz iste uvjete
kreditiranja kakvi vrijede u maticnim zemljama tih novcarskih
institucija.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi cini se najvecim gubitnikom proracunskog rebalansa - u tom se segmentu proracun reže za 306 milijuna kuna. No, ovog puta škare nisu pretjerano zahvatile zdravstveni sustav, vec socijalu.
Tako ce se naknade kucanstvima u sklopu zaštite vojnih i civilnih invalida rata smanjiti za 13,9 milijuna kuna, dok ce se po dva milijuna kuna manje izdvojiti za naknade bivšim politickim zatvorenicima i pomoci savezima i udrugama.
Gotovo 12 milijuna kuna, pak, uštedjet ce se na skrbi za djecu i mladež s poremecajima u ponašanju te za tjelesno i mentalno oštecene osobe pa ce se u ovoj godini za to utrošiti 393 milijuna kuna.
Proracun HZZO-a smanjuje se za 261 milijun kuna, od cega se najveci dio - 201 milijun - odnosi na naknade za bolovanja. Uštedjet ce se i na bolesnicima kojima su potrebni skupi lijekovi što ih država subvencionira. Naime, umjesto planiranih 550 milijuna kuna, za subvencioniranje skupih lijekova utrošit ce 100 milijuna manje.