Ako nije ugovoreno kolektivnim ugovorom, sporazumom radnickog vijeca i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, poslodavci više nece morati svaki dan evidentirati pocetak i završetak rada radnika jer je tako odluceno novim Pravilnikom o sadržaju i nacinu vodenja evidencije o radnicima koji stupa na snagu 1. svibnja ove godine.
Osim što ce se opseg papirologije koja se odnosi na razne podatke o radnicima uvelike smanjiti, ova ce odluka razveseliti i radnike jer više nece morati "štancati" kartice pri dolasku i odlasku s posla. Karticno evidentiranje pokazalo se apsurdnim, posebice u onim zanimanjima gdje radnici ne rade samo kad su unutar tvrtki, vec su vezani i za terenski rad ili normu ostvaruju i izvan ureda, poput medijskih kuca, zdravstva ili školstva.
Evidencija rada uvela se zbog prilagodbe propisima u Europskoj uniji, ali su standardi u Hrvatskoj bili prerigorozni. Stari pravilnik koji se primjenjivao od lipnja 2010. godine izazvao je buru prigovora poslodavaca zbog preobilne papirologije, ali i visokih kazni u slucaju nevodenja evidencije.
Sada su evidenciju o pocetku i završetku rada obavezni voditi samo poslodavci koji su to predvidjeli u internim aktima, a u protivnom im slijede kazne od 61.000 do 100.000 kuna te još izmedu 7.000 i 20.000 kuna za odgovornu osobu. Ako pak tvrtka više ne želi voditi evidenciju o pocetku i završetku rada, dovoljno je da izmijeni kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sporazum s radnickim vijecem.
Ostali podaci o radnom vremenu, a to su dnevno radno vrijeme, rad nocu, nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom, prekovremeni rad, sati pripravnosti, godišnjeg odmora, bolovanja, štrajka i dalje se obvezno evidentiraju. No, više se ti podaci nece morati pisati na kraju svakog radnog dana vec najkasnije do sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju.
Karticna evidencija u Uljaniku traje vec godinama, a povjerenik Sindikata Istre i Kvarnera Rajko Kutlaca kaže da nema ništa protiv ovog sistema.
- Imamo prigovor na nacin kako se provodi evidencija, a ne na samu evidenciju. Naime, radnik mora provuci karticu i kod ulaza na porti i pri dolasku na svoje radno mjesto zbog cega se sistem nepotrebno opterecuje. Takoder, karticu moramo fizicki provuci umjesto da imaju kod pa se stvaraju gužve, veli Kutlaca.
Više nego na samo karticno evidentiranje u sindikatu s oprezom gledaju na uvodenje videonadzora koji je vec postavljen u nekim dijelovima Uljanika.
- Ovakvu vrstu nadzora smatramo opravdanom zbog povecanja sigurnosti radnika ili u onim dijelovima gdje bi moglo doci do krade. No, dolazi u pitanje zaštita privatnosti radnika, veli Kutlaca.
Jedan od punktova na kojima je uveden videonadzor je i onaj na ulazima u brodogradilište, cime se želi sprijeciti mogucnost da radnik provuce karticu i za svog kolegu. No, Kutlaca dodaje, ovakav oblik sistema kontrolira prisutnost radnika na poslu, ali ne evidentira i njegov rad.
Stoga su neki poslodavci spremni i na drasticnije mjere. Kako navodi Kutlaca, rijecko brodogradilište Viktor Lenac je u kacige radnika uveo cipove kojima prate kretanje radnika u svakom trenutku njegova radnog vremena. -Ovakav vid kontrole smatramo pretjeranim, dodaje.
Ulazak i izlazak službenika putem kartice koristi se i u Gradu Puli još od 2006. godine. - Za gradske djelatnike ostaje obveza evidentiranja putem beskontaktnih kartica, odgovorio je procelnik Odjela za financije i opcu upravu Danijel Feric na upit hoce li zbog novog pravilnika radnike osloboditi "štancanja" kartica. (Maša JERIN)
Slijedi još veci nered u placanju nedjelja i prekovremenih sati
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pravilnik je promijenio nakon višemjesecnih pregovora s Hrvatskom udrugom poslodavaca i sindikata, no nisu svi sindikalni celnici zadovoljni postignutim. U Sindikatu trgovine osporavaju što se poslodavce oslobada obaveze evidentiranja dolaska i odlaska radnika s posla jer smatraju da ce se time uvesti još veci nered u placanju nedjelja i prekovremenih sati.
- Zalagali smo se da pravilnik uvede evidenciju o stvarnom radnom vremenu, a sada ce poslodavci popisivati radnike po rasporedu, a sve ce ovisiti o njihovoj dobroj volji hoce li evidentirati sve prekovremene sate i shodno ih tome placati po kolektivnom ugovoru. Karticni sustav nažalost nikada nije ni zaživio u trgovinama. Kad su poslodavci vidjeli koliko je mnogo prekovremenih sati, aparate za štancanje su proglasili izvan funkcije ili trajno pokvarenim, kazala je Dragica Mišeljic, predsjednica Sindikata.
Upozorava da je i dosad vrlo mali broj poslodavaca u trgovinama evidentirao svaki odradeni sat, a sada ce situacija biti još gora. - Sve je manji broj radnika koji odraduje sve veci broj sati, a u pravilu, prekovremeni se ne isplacuju. Pravilnicima nije postignuta svrha jer ce i dalje ovi izrabljivani radnici morati na sudu dokazivati da su radili ako žele da za svoj posao budu placeni, istaknula je Mišeljic.