Gospodarsko-socijalno vijece (GSV) uskoro bi moglo raspravljati o mogucim izmjenama Zakona o minimalnoj placi. Iako su sindikalne centrale još lani godine pokušale pokrenuti to pitanje, ništa se nije dogodilo.
Izmjene Zakona o minimalcu ovog tjedna ponovno je aktualizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) tražeci da se ukine zakonska odredba o mogucnosti niže place za tekstilnu, drvno-preradivacku i kožarsko-obucarsku industriju.
"Minimalna placa trebala bi biti jednaka za sve, jer su u protivnome radnici u tekstilnoj, drvno-preradivackoj i kožarsko-obucarskoj industriji u diskriminirajucem položaju", stav je SSSH-a koji objašnjava i da dosadašnji sniženi minimalac nije sprijecio otpuštanje radnika u drvnoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji.
No, SSSH kao da je spavao višegodišnji zimski san. Ono što danas traže, podupirali su pri donošenju zakona, a zaboravljaju i da su rješenja o minimalnoj placi bila jedan od razloga zbog kojeg su ostali bez Sindikata tekstila, kože, gume i obuce.
U srpnju 2008. godine, dakle prije gotovo dvije godine, Sindikat tekstila podnio je kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv Ane Kneževic, predsjednice SSSH-a jer je potpisala zakljucak koji je omogucio diskriminaciju zaposlenih u djelatnosti tekstila, kože, gume, obuce, kao i u drvno-preradivackoj industriji.
Istovremeno su tekstilci Ustavnom sudu uputili prijedlog za ocjenom ustavnosti clanka 5. Zakona o minimalnoj placi kojim je utvrdeno da ce zaposleni u tekstilnoj, drvno-preradivackoj i kožarsko-obucarskoj industriji imati sniženi minimalac.
"Time su deseci tisuca radnika dovedeni u neravnopravan položaj prema ostalim radnicima, a buduci da im ti iznosi ulaze u osnovicu za mirovinu bit ce dodatno zakinuti i primat ce niže mirovine", ustvrdio je prije dvije godine Sindikat tekstila.
- Što se to promijenilo u njihovim glavama u odnosu na prije dvije godine, pita se danas Svjetlana Šokcevic, predsjednica Sindikata tekstila, objašnjavajuci da joj je drago što je SSSH iznio prijedlog izmjena Zakona o minimalnoj placi.
Krizna 2009. godina pojela je BDP koji je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku realno u padu 5,8 posto. Izracun minimalne placen vezan je uz BDP, a da bi to moglo biti problematicno ukazivali su poslodavci kod donošenja zakona.
No, zakon u konacnici govori da se minimalac uskladuje s porastom BDP-a, tako da prošlogodišnji gospodarski pad ne bi trebao smanjiti i minimalnu placu. U najgorem slucaju, minimalna placa mogla bi ostati na istoj razini kao i sada, odnosno na 2.814 kuna.