Kiša nije mimoišla ni Motovun, pa tako ni filmski festival. Sve su glavne kinoprojekcije premještene u mjesno kino Bauer na Placu, poneke odgodene za petak, dok ce od manjeg dijela filmova organizatori morati odustati. Kako ce raspored projekcija podosta ovisiti o padalinama definitivni ce se program sastavljati u posljednji cas, pa je za aktualni raspored kinoprojekcija najbolje posjetiti ažurni internetski portal festivala.
Ujutro prije kiše ipak je uspješno ostvaren još jedan Dorucak u Motovunu na kojem je gostovao kljucni scenarist i predvodnik rumunjskog novog vala (Smrt gospodina Lazarescua, Roba i lova, Papir ce biti plav, Boogie) Razvan Radulescu koji je britkim promišljanjima u razgovoru s moderatorima ostavio dobar dojam u Motovunu za koji je izjavio da je jedno od rijetkih mjesta na svijetu na kojem ljudi ne misle na brige.
U srijedu poslijepodne na programu "Kratko pice s autorom" prvo je direktor festivala Igor Mirkovic predstavio novouvedenu filmsku nagradu Bauer, dabi uslijedilo predstavljanje mladih regionalnih filmskih debitanata. Nagrada Bauer zamjena je za dosadašnju nagradu "Od A do A" (Od Albanije do Austrije), a na novi smo se koncept odlucili iz razloga da filmovi mogu igrati i izvan granica naših malih država, kazao je Mirkovic dodavši da sadašnja nagrada obuhvaca cjelokupnu godišnju produkciju (dok su prije konkurirali samo oni filmovi koji su gostovali na MFF-u).
Imenovani selektori iz svih sedam zemalja bivše Jugoslavije izabrali su tri finalista koji se prikazuju na MFF-u (Crnci, Kenjac, Edit i ja), a konkuriraju za nagradu vrijednu pet tisuca eura.
Voditelj programa Oliver Sertic predstavio je tri mlada filmaša koji dolaze iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Covjek koji je snimio prvi banjalucki film (ujedno i vlastiti) zove se Saša Hajdukovic, a film "Tridesetidrugi decembar". Od njega smo saznali da je Banjaluka dobila filmsku akademiju, pa ubuduce možemo ocekivati produkte iz tog novog filmskog mikrocentra.
Omnibus "Neke druge price", cija je okosnica trudnoca, predstavila je jedna od redateljica filma Ana Maria Rossi koja je medu ostalim primijetila da postoji nesklad izmedu žene u današnjoj filmografiji (koja je zadržala status žene od pred nekoliko desetljeca) i prave žene današnjice. Treci debitant, redatelj crno bijelog filma Flešbek, Aleksandar Jankovic o filmu je kazao da "prica o ljudima koji su se uspjeli domoci velikog grada, ali su u njemu pali u blato". Radi se o njegovu diplomskom radu na studiju režije.
Ipak, ono što je ponajviše zasjenilo filmske projekcije i o cemu se još uvijek prica jest brutalni "Srpski film" koji je šokirao brojne posjetitelje. Naime, nastala je pomama za kartama zbog zvucnog naslova filma kojeg je bio glas provokativnog. Premda tehnicki izvrsno montiran uz atmosferu koja uvlaci gledatelja u pricu i poznate glumce (Srdan Todorovic i Sergej Trifunovic) koji su svoje role odigrali vrlo dobro, ono što dominira filmom je bešcutna opacina okupana nasiljem i prostitucijom, koja bi se možda i mogla promatrati kao svojevrsna kritika današnjeg društva podleglog porocima, da redatelji nisu išli toliko daleko.
U pricu su upleli cak i djecu kako bi na osjetljivosti prema najmladima generirali dodatnu dozu brutalne šokantnosti. "Nije nam bilo u plan da budemo provokativni", kazao je redatelj filma Srdan Spasojevic na prigodnom druženju prije filma, medutim, nakon videnog cini se da im je to ipak bio glavni impuls.
Spomenimo da je za ljubitelje klasicne glazbe u vrtu mjesnog hotela nastupila novosadska pijanistica Branka Parlic s glazbom jednog od najpoznatijih suvremenih skladatelja Philipa Glassa, dok je u kasni sat na terasi nastupio Elvis Penava quartet.