- Hrvatska je suverena i samostalna kao što je to bila od 1941. do 1945! Nema vlastitu vanjsku ni unutarnju politiku, već je duboko pokorna te se poslušno podvrgava volji svjetskih centara moći u korist vlastite štete, ustvrdio je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik SRP-a Vladimir Kapuralin, osporavajući tvrdnju ministrice Vesne Pusić da "Hrvatska prvi put ima vanjsku politiku te vrlo jasna stajališta. Razumije što su njezini interesi i iza njih stoji te je kao takva prepoznata".
Kao argumente je naveo pristanak na arbitražu u slučaju Piranskog zaljeva, reagiranje prilikom agresije na Libiju i njenog vođu Gadafija, sudjelovanje na samitu takozvanih prijatelja Sirije i priznanje tamošnje opozicije, odnosno plaćeničkih bandi koje uz podršku imperijalističkih zemalja nastoje srušiti sirijsku legalnu vlast te suzdržanost prilikom izglasavanja rezolucije o priznavanju Palestini statusa promatrača u Generalnoj skupštini UN-a.
Vezano za najnovije događaje u slučaju Ljubljanske banke rekao je da se na osnovi onog malo što je rečeno da zaključiti da "gaće nisu spuštene, već definitivno skinute i samo se čeka tajming za objavu".
- Hrvatska je time počinila dvostruku štetu - izdala je svoje građane i omogućila ulazak u EU u korist svoje oligarhije i na štetu naroda, zaključio je Kapuralin.
Predsjednik umaškog SRP-a Valter Jugovac poručio je da podržavaju zahtjeve Dubrovčana, kojima se pridružila i struka, za referendum o izgradnji gof resorta na Srđu.
- Zabrinjava nas što se na javnu raspravu o golfu Plava i Zelena laguna u Poreču odazvalo samo 12 građana, ali ohrabruje klima u Dubrovniku, koja bi trebala biti putokaz i nama u Istri, naglasio je te je pozivao građane Istre da se odupru štetnom trendu izgradnje golf igrališta.
Upozorio je da su događanja vezana uz planove o golfu u proteklom desetljeću protkana nevidljivim nitima koje povezuju interese vladajuće oligarhije i njenih partnera iz investicijskih i građevinskih krugova te na moguće narušavanje prirodne ravnoteže njihovom realizacijom.
Istra je, naglasio je, najugroženija po tom pitanju, te je spomenuo 23 planirana igrališta, po jedno na svakih devet tisuća stanovnika i u svakom pravokutniku od 12 puta deset kilometara.
- Gustoća tih igrališta u Istri u odnosu na površinu četiri je puta veća nego u Njemačkoj, skoro deset nego u Italiji, osam nego u Francuskoj i Belgiji, 59 nego u Mađarskoj i 48 nego u Austriji. U odnosu na broj stanovnika razlika je još drastičnija, istaknuo je.
Ukazao je na prateću devastaciju poljoprivrednih površina, apartmanizaciju i betonizaciju te ogromne količine vode (oko milijun prostornih metara godišnje za igralište od 80 do 150 hektara, koliko i za grad od 12 tisuća ljudi) i kemijskih sredstava za održavanje terena. (K. FLEGAR)