Srnecova "Eksperimentalna stvarnost"

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Vrhunac ovogodišnje izlagacke djelatnosti novigradskog Muzeja Lapidarium i galerije Rigo je izložba Aleksandra Srneca "Eksperimentalna stvarnost", prva nakon odlaska ovog velikana hrvatske umjetnosti, koju je u petak u atmosferi snažno nabijenoj emocijama otvorio jedan od ponajboljih poznavatelja njegovog rada, povjesnicar umjetnosti i likovni kriticar Ješa Denegri.

Ovaj je iznimni likovni dogadaj, ostvaren nedugo nakon velikih retrospektiva Srnecovog rada u Varaždinu i Zagrebu, ostvaren u suradnji s Institutom za istraživanje avangarde, Kolekcijom Marinko Sudac.



"Pripreme su zapocete još za njegova života i kompletirane u znaku dubokog poštovanja prema samom autoru i njegovom radu, u znaku želje da se predstavi djelic njegovog opusa i da se, unatoc tužnoj cinjenici da njega više nema, ne prekinu, nego ojacaju dosad uspostavljene veze i nastavi velicati autorov nevjerojatni doprinos umjetnickoj produkciji koja se vremenski poklapa s drugom polovicom 20. stoljeca te da se ispuni njegova želja, s obzirom na to da se ovoj izložbi jako veselio", rekla je ravnateljica muzeja Ketrin Milicevic Mijošek, koja je prije tri godine Srnecovu izložbu priredila u poreckoj galeriji Zuccato i cijom se zaslugom i dogodila "Experimentalna stvarnost".

Zahvalila je, pritom, svima koji su dali doprinos, pocevši od autorove kceri Asje Todorovic Srnec sa suprugom Goranom Gazivodom i vlasnika kolekcije Marinka Suca, koji su bili u publici, a okupljeni su na njen poziv dugim aplauzom izrazili prema Aleksandru Srnecu duboko poštovanje, prijateljstvo i zahvalnost za sve što je ucinio za umjetnost.



Denegri je podsjetio na etape autorovog djelovanja, pocevši od 1951. kad je s Ivanom Piceljem i Božidarom Rašicom osnovao grupu umjetnika i arhitekata EXAT 51, zaslužnu za brojne inicijative vezane za tadašnju umjetnicku problematiku - od prvog zalaganja za apstraktnu umjetnost, za sintezu umjetnosti, za ujednacavanje primijenjene i takozvane ciste umjetnosti te prve izložbe apstraktne umjetnosti u javnim prostorima tadašnje FNR Jugoslavije i ostatku socijalistickog svijeta.

Srnec se medu prvima pocetkom 60-ih ukljucio u medunarodni pokret Nove tendencije osnovan u Zagrebu i u njemu aktivno sudjelovao.

Novigradska se izložba na dvije lokacije sastoji od 41 izloženog rada iz svih faza autorovog stvaralaštva - do 9. kolovoza predstavljeni su eksperimentalni i animirani filmovi, skulpture, fotografije i originalne skice, a u posebnom prostoru i publici možda najzanimljivije rekonstrukcije luminokinetickih ambijenata, odnosno luminoplastike, dok su u galeriji Rigo do 15. kolovoza slike, grafike, kolaži i izvorni predlošci grafickog dizajna.


Podijeli: Facebook Twiter