- Divlje svinje uništavaju nam ozime žitarice, ječam i pšenicu, ruju po vinogradima, voćnjacima, mladim maslinicima, a ove su se godine aktivirale u ožujku i posebno namjerile na djetelinu i travnate površine koje su preorale do te mjere da je onemogućena košnja. Srne i divlje svinje dolaze u sam centar grada, a po selima su se toliko udomaćile da zalaze u dvorišta i gotovo su postale kućni ljubimci. Na meti su im sve površine koje nisu ograđene žicom i električnim pastirima.
Divlje svinje su najaktivnije noću
Zbog usitnjenih parcela pojedinci moraju imati i do osam takvih aparata i postaviti šest do sedam kilometara žice što je veliki izdatak, žale se poljoprivrednici buzetskog područja. Devedesetih godina prošlog stoljeća u okolici Buzeta nije bilo niti jedne divlje svinje. Kukuruz i pšenica sadili su se u gornjem toku rijeke Mirne bez ijednog električnog pastira ili repelenta bez da je bilo šteta, a sada divljač dolazi čak i u prigradska dvorišta i zadržava se na padinama buzetskog starog grada u samom gradskom središtu. Poljoprivrednici smatraju da se jedino smanjenjem brojčanog stanja ove divljači može smanji šteta na poljoprivrednim kulturama.
Lovci kažu da su divlje svinje najaktivnije noću kada je lov zabranjen.
- U vrijeme šteta na poljoprivrednim površinama od svibnja do rujna, kada je zabranjen lov sa psima, broj divljih svinja može se smanjiti jedino ako se dozvoli noćni lov. Tek se u tom slučaju može tražiti povećanje kvote za odstrel divljih svinja koja u aktualnoj lovnoj sezoni iznosi šezdeset plus dodatnih trideset komada, kaže predsjednik LD "Mirna" Buzet Branko Golojka.
Pogranično područje hrvatskog i slovenskog dijela Istre godinama se susreće s povećanim štetama od divljih svinja. U susjednoj Sloveniji prije nekoliko godina odlučili su tome stati na kraj i dozvoliti neograničen odstrjel te upotrebu svjetla. (G. ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU