Depresivnost i osamljenost, povučenost, nesigurnost, anksioznost, smanjenje samopuzdanja, agresivnost, a što je u uzročno-posljedičnoj vezi s poremećajima u ponašanju, raznim ovisnostima i školskim neuspjehom postaju sve veći problem među mladima, istaknuto je u Slici zdravlja Grada Pule gdje su upravo djeca i mladi uvršteni među šest prioritetnih područja djelovanja u Planu zdravlja 2015.- 2018. godine.
Život im dosadan
Podaci govore da se čak polovica srednjoškolaca iz Pule često i vrlo često osjeća umorno i iscrpljeno. Svaki se četvrti osjeća nervozno i tjeskobno, svaki peti tromo i usporeno, a gotovo 17 posto osjeća da ne pripada svijetu u kojem živi. Da ga nitko ne razumije misli 15,9 posto srednjoškolaca, a 12,3 posto je utučeno i žalosno, dok svaki deseti misli da je život uglavnom jako dosadan. Zabrinjavajući podaci govore da se 8,3 posto mladih osjeća napuštenim, 6,7 posto misli da uopće ne vrijede, a čak je 5,9 posto srednjoškolaca često pomišljalo na samoubojstvo!
Podaci koji su korišteni u Slici zdravlja Grada Pule samo su dio istraživanja "Analiza rizičnih ponašanja i konzumacija opojnih sredstava kod srednjoškolaca u Istarskoj županiji" koje je Zavod za javno zdravstvo Istarske županije u suradnji s Institutom za društvena istraživanja iz Zagreba proveo u svim srednjim školama u Istri u prosincu 2012. Sveobuhvatnim upitnikom ispitani su razni aspekti života mladih, a obuhvaćeno je čak 20 posto srednjoškolaca u Istri. Prvo istraživanje takve vrste izvršeno je 2003. godine te u odnosu na prošlo desetljeće proizlazi da je došlo do smanjivanja ili stagnacije konzumacije droga i alkohola, ali su povećana depresivna i anksiozna stanja među mladima koji imaju sve lošiju sliku o sebi.
Mjesečarenje i mokrenje
- Moramo imati na umu da mladi, u razdoblju adolescencije, razvijaju svoj identitet, propituju svoju ulogu u obitelji i društvu, dobivaju sve više odgovornosti i povećavaju potrebu za neovisnošću, što može dovesti do sukoba s autoritetima, a ponekad je praćeno sniženim raspoloženjem i osjećajem nesigurnosti. No, svjedoci smo promjena u društvu, živi se sve brže i pod sve većim pritiskom, roditelji više rade i manje su s djecom, gube se obiteljske vrijednosti, mladi se mogu osjećati otuđeno, usamljeno, nesigurno. Pred roditeljima i djecom se postavljaju sve veći zahtjevi, a sve više obitelji proživljava financijske probleme, upozorava Helena Mitrović voditeljica Službe za prevenciju, izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja pri Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.
I prema podacima školske medicine o upisima u prve razrede osnovnih škola s pulskog područja proizlazi da 6,5 posto djece već ima emocionalne teškoće. Djeca su plašljiva, povučena, sišu palac, grickaju nokte, kod nekih je prisutna i psihogena nijemost, noćno mokrenje, mjesečarenje, nemarnost, lijenost, deficit pažnje, hiperaktivnost... Svi su ovi podaci nagnali nadležne da se u Planu zdravlja Grada Puli usmjere upravo na jačanju socioemocionalnih kompetencija djece i mladih, ali isto tako i roditeljskih kompetencija. Među smjernicama za izradu Plana zdravlja je i pokretanje vođenog slobodnog vremena za mlade na više lokacija u gradu, kao i organiziranje čuvanja djece do 12 godina dok roditelji rade. Poticat će se i osnivanje savjetovališta gdje će biti moguće dobiti stručnu pomoć.
Alkohol, seks i droga
Od ostalih podataka koji su pokazatelji rizičnih ponašanja zasigurno su oni o dostupnosti droga i alkohola. S marihuanom je u doticaju oko 28,8 posto srednjoškolske populacije Pule i to 18,1 posto na razini eksperimenta, dok svaki deseti učenik redovito ili povremeno koristi marihuanu ili hašiš. "Teške" droge relativno su rijetke među učenicima koji redovito pohađaju školu te ispada da je prema iskazima učenika u Puli jedan posto mladih probalo kokain, a isto toliko LSD, dok je 0,4 posto eksperimentiralo s heroinom. Najviše su eksperimentirali sa sedativima (8,7 posto), snifanjem (6,2 posto) i amfetaminima (3,3 posto). Zabrinjavajući je i podatak da je čak 40,1 posto redovitih ili povremenih pušača među srednjoškolcima, a isto toliko ih povremeno ili redovito pije alkohol - 44,3 posto pivo, 41,9 posto žestoka pića te 40,9 posto vino. Iako je prodaja alkohola maloljetnim osobama zakonom zabranjena, prema podacima koje su dali srednjoškolci, ona se ne poštuje u potpunosti. (Maša JERIN, snimio Manuel ANGELINI)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU