Srednji vijek u Hrvatskom zagorju

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U sklopu Tjedna istarskih muzeja, a u nastavku zapocete suradnje s Muzejima Hrvatskog zagorja, u galeriji Amfiteatar u Puli otvorena je izložba "Plemicki grad Vrbovec na Sutli" o najstarijem srednjovjekovnom obitavalištu na podrucju Zagorja i samog burga Vrbovca, o cemu je govorila ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan.

Istaknula je važnost ovakve meduinstitucionalne kulturne suradnje na razini Hrvatske, što posebno potice i Ministarstvo kulture RH, a i ova kontinentalna slika utvrda i nacina života srednjeg vijeka u antickom ambijentu dodatni je motiv za daljnjom suradnjom, koja je pocela izložbom Anticki spomenici Arheološkog muzeja Istre u Muzeju seljackih buna u Stubici, s cime se složio i domacin Darko Komšo, ravnatelj AMI-ja.

Arheologinja i kustosica izložbe Ivana Škiljan posebno je istaknula karakteristike obrambene gradnje u Zagorju, kao što je slucaj s ovim burgom Vrbovec u Klenovcu Humskome koji na najbolji nacin oslikava život i razvoj nukleusa srednjovjekovnog društva koje su istraživali tijekom deset godina. Burg u mnogim jezicima oznacava potrebu izgradnje sigurnog bedema i šticenog naselja pa otuda i naziv "plemicki grad".

Naime, putem mnoštva nalaza, ulomaka posuda, oružja, alata, kamenih detalja, obrtnickih i ratnih eksponata, listina, pecata... koji su u 3D formatu i oživljeni kao lice i nalicje Hrvatskog zagorja toga doba mogu se pratiti ne samo rezidencijalna mjesta ondašnjih plemica, vec i kulturni, društveni i gospodarski život cijelog kraja od 11. do 15. stoljeca.

Na izložbi su i u "stvarnosti" približeni ti motivi u ratnom kostimu vojnika, odnosno vlastelinskom ruhu dama, koje su nosili za ovu prigodu djelatnici Muzeja, a koje još jednom potvrduju kroz kakva su burna vremena i mijene prolazili ovi krajevi pod naletima Mongola, Turaka i ostalih osvajaca da bi danas svjedocili o ostacima, doduše krnjim, jednog dijela povijesti Europe.I

zložbu prati i prigodna i znanstveno utemeljena monografija dr. sc. Tatjane Tkalcec iz koje se do u detalje prati desetogodišnje arheološko istraživanje ovog nalazišta na kojemu su radili mnogi strucnjaci Muzeja Hrvatskog zagorja, Muzeja seljackih buna te Instituta za arheologiju u Zagrebu. (M. CURIC; snimio Danilo MEMEDOVIC)


Podijeli: Facebook Twiter