- Želimo biti kao nokat i palac, tako Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, stranke koja je u vladajućoj Kukuriku koaliciji, govori o suradnji s udrugama umirovljenika na nacionalnoj razini. Predstavnici sve brojnije umirovljeničke populacije u zemlji očito su svjesni da su jači što su brojniji.
Po Hreljinim riječima, o novoj formuli za izračun usklađivanja mirovina razgovarali su i dogovorili se sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske i Maticom umirovljenika Hrvatske, koja je najbrojnija udruga koja okuplja umirovljenike.
Umjesto švicarske formule (mirovine su 50 posto usklađene s rastom troškova i 50 posto s rastom plaća), njihov je zajednički prijedlog fleksibilna formula (mirovine se usklađuju s troškovima života za vrijeme kada plaće u državi stagniraju ili padaju, a s plaćama ako rastu).
Hrelja promjenu formule izračuna naziva "vrlo opravdanom jer ona sadašnja je štetna" i podsjeća da su mirovine u Hrvatskoj na razini 39 do 40 posto prosječne plaće, dok su one u susjednim zemljama poput Slovenije i Italije ili u Njemačkoj 65 do 75 posto prosječne plaće.
Hrelja za sredinu rujna najavljuje osnivanje novog nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe čija bi jedna od prvih tema bila upravo nova formula za usklađivanje mirovina. To je vijeće postojalo i za vrijeme premijerke Kosor, ali u njemu su sjedili predstavnici političkih stranaka i to, kako veli Hrelja, onih podobnih.
U ovom novom vijeću bit će predstavnici civilnog društva, odnosno udruga umirovljenika, te izvršne i predstavničke vlasti kroz stručne kadrove. To bi tijelo trebalo voditi računa o kvaliteti života osoba treće životne dobi ne samo u mirovinskom, nego i u zdravstvenom te socijalnom sustavu.
Rujansko usklađivanje mirovina ići će po starom te se, po prognozama stručnjaka, očekuje rast od 1,3 posto s obzirom na očekivani rast troškova života od 2,2 posto, odnosno plaća za 0,5 posto. U zakonu još od 1999. nema kategorije punog radnog staža, a u HSU-u se zalažu da se ta odredba vrati u zakon.
- S 40 godina radnog staža, bez obzira na godine života, trebalo bi ići u punu mirovinu bez ikakvih penalizacija, tvrdi Hrelja te očekuje da bi se mogao postići dogovor oko brojke od 41 ili 42 godine, što je povezano s produljenjem života pa to treba uzeti u obzir.
- Bilo bi pametnije da smo odmah tako rekli nego da se ukida taj institut, smatra Hrelja.
No, ne bi li ta odredba stavila u nepovoljniji položaj visokoobrazovane kadrove, koji moraju završiti fakultet i višegodišnje specijalizacije? Što je s onima koji su prvi posao našli s 30 ili više godina? Hrelja veli da je razlog tog njihovog prijedloga upravo pravičnost u mirovinskom sustavu.
Za visokoobrazovane stručnjake koji se kasnije zapošljavaju kaže da su nažalost prisiljeni otići u prijevremenu mirovinu ili u starosnu kada dosegnu godine života i imaju najmanje 15 godina radnog staža. Spominje primjere iz njemačke prakse gdje se četiri godine studija i služenje vojnog roka priznaju u radni staž bez plaćanja doprinosa.
- O tome valja razmisliti, veli Hrelja. Po sadašnjim propisima, žene koje su počele raditi s 15 godina, a stječu pravo na punu mirovinu nakon 2030., tada bi imale više od 50 godina staža, što Hrelja naziva nemogućim, posebno kada se radi o poslovima u tekstilnoj industriji ili nekim drugim teškim poslovima.
Podsjetimo da je 2030. godina kada završava prijelazno razdoblje kada se žene i muškarci izjednačavaju po životnoj dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu. (S. BENIĆ)