Deset hrvatskih tvrtki cije se nekretnine nalaze na podrucju Srbije podnijelio je tamošnjim vlastima prijedloge sporazuma o rješavanju imovinskopravnih odnosa, odnosno zaštiti imovine dijelova poduzeca cije je sjedište na teritoriju bivših republika SFRJ. Niti jedan od tih sporazuma još uvijek nije odobren, a prema podacima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, od ukupno 25 do sada podnesenih prijedloga za sporazumnim rješavanjem imovinskih pitanja samo su tri dobila suglasnost vlade Srbije. Rijec je o slovenskim poduzecima koja potražuju svoju imovinu na teritoriju Srbije.
Prema uredbi srbijanske vlade, krajem ove godine istice rok za podnošenje zahtjeva za povrat imovine koje tvrtke iz ostalih država slijednica imaju na podrucju Srbije, a zamrznuta je pocetkom rata. Medu hrvatskim kompanijama koje sporazumom nastoje doci do svoje imovine na podrucju Srbije su Kraš, Luka Rijeka, Inker Zaprešic, zagrebacka Poljoopskrba, Franck, kao i Agro-Tovarnik, odnosno poljoprivredna zadruga Tovarnik te tvrtka Merkantile.
Prijedlozi parafiranih sporazuma što su ih te kompanije dogovorile s kompanijama koje koriste njihove nekretnine na podrucju Srbije pregledani su u srbijanskom ministarstvu ekonomije koje je izradilo i informaciju o potrebi davanja suglasnosti na nacrte sporazuma, te je kompletna dokumentacija upucena ostalim ministarstvima na ocitovanje, kao i Agenciji za privatizaciju te srbijanskoj Republickoj direkciji za imovinu. Tek nakon što te institucije daju svoje mišljenje, ministarstvo ekonomije «izradit ce konacan prijedlog Vladi za davanje, odnosno uskracivanje suglasnosti na predmetne sporazume», objasnio nam je Nenad Ilic, posebni savjetnik za pravna pitanja u srbijanskom ministarstvu ekonomije.
Prijašnje verzije uredbe srbijanske vlade sadržavale su nacelo sporazumne podjele imovine izmedu prijašnjih vlasnika i sadašnjeg korisnika nekretnine. U slucaju izostanka sporazuma, nekretnina bi išla u privatizaciju, dok bi se prijašnji vlasnici pokušali naplatiti iz prihoda od prodaje. Protiv takvog nacela bunila se i Hrvatska i ostale zemlje sljednice, navodeci da je suprotan sukcesijskom ugovoru.
Nova uredba postupak mijenja, pa ce ukoliko nema sporazuma o povratu imovine, udjele u kapitalu poduzeca koje koristi imovinu odredit srbijanska Agencija za privatizaciju na temelju podataka o poslovanju poduzeca u prethodnoj godini. To znaci da bi hrvatske tvrtke koje potražuju svoju imovinu u Srbiji mogle dobiti udjele u vlasništvu srbijanskih poduzeca koja tu imovinu koriste gotovo dva desetljeca.