Kada bi Srbija odmah vratila nekretnine koje su Hrvatskoj pripale raspodjelom diplomatske imovine bivše SFRJ, hrvatski proracun mogao bi uštedjeti i do 30 tisuca eura mjesecno, a istovremeno dobiti na raspolaganje imovinu vrijednu više od šest milijuna dolara. Upravo tolika je procijenjena vrijednost tri zgrade veleposlanstva i jednog generalnog konzulata koje Srbija treba predati Hrvatskoj kao zemlji sljednici bivše Jugoslavije. Istovremeno, vracanjem cetiriju rezidencija Hrvatska bi uštedjela još 30-ak tisuca eura najamnine koju trenutacno placa za smještaj svojih diplomata.
Zagrebackom rezolucijom iz 2006. godine dogovoreno je da od 44 objekta diplomatske mreže bivše države Srbiji pripadne njih 20, dok ostale mora vratiti Sloveniji, BiH, Makedoniji i Hrvatskoj. Hrvatska na taj nacin polaže pravo na ambasadu u Becu cija se vrijednost, prema neslužbenim procjenama, krece oko 2,7 milijuna dolara. U glavnom gradu Austrije Hrvatska danas ima rezidenciju koju koristi i kao veleposlanstvo, a za nju ništa ne placa. Ta ce zgrada jednog dana pripasti BiH i to upravo onda kada Srbija ispuni svoj dio obveze prema Hrvatskoj.
Nadalje, u Lisabonu Hrvatskoj treba biti vracena zgrada vrijedna oko 1,5 milijun dolara, a u Haagu zgrada ambasade bivše SFRJ vrijedna oko 860 tisuca dolara. Vracanjem tog objekta u glavnom gradu Nizozemske državni bi proracun uštedio sedam tisuca eura mjesecno jer toliko sada stoji najam zgrade za hrvatsko veleposlanstvo. Prema neslužbenim procjenama, cetvrta nekretnina koja treba biti vracena Hrvatskoj - generalni konzulat u Torontu - vrijedi, pak, oko 1,3 milijuna dolara.
Osim zgrada veleposlanstava i konzulata, Hrvatska ce dobiti i dva stana u Trstu te cetiri rezidencije, u Helsinkiju, Madridu, Stockholmu i Oslu. Iako nismo uspjeli doznati kolika je njihova procijenjena vrijednost, povratom ove imovine takoder bi se postigle uštede jer sada se u svim tim gradovima iz proracuna placa najam rezidencija. Procjenjuje se da najam za svaku stoji izmedu šest i osam tisuca eura mjesecno.
Podaci o vrijednosti raspodijeljene imovine koja još nije vracena možda i najbolje govore zašto se u diplomatskim krugovima pojavila ideja da Srbiji treba poceti naplacivati «stanarinu» ako do sredine sljedece godine ne preda vrijedne nekretnine.