Stručnjaci i političari u Srbiji, koji ovih dana razmatraju ideju javnih radova nakon poplava, podijeljenog su mišljenja može li Srbija na taj način te radnim akcijama pridonijeti značajnijoj obnovi infrastrukture i gradnji uništenih kuća poslije katastrofalnih poplava koje su zemlju pogodile tijekom svibnja.
Ideju o radnim akcijama prva je spomenula guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, članica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), ocijenivši da premijer Aleksandar Vučić "ima povijesnu šansu da poslije povlačenja vode organizira radne akcije i ujedini Srbiju" u obnovi mjesta čiji su stanovnici pretrpjeli najviše štete od poplava.
Ta ideja bliska je i ministarstvima rada te omladine i sporta, a kako je ranije najavljeno, ministar rada Aleksandar Vulin trebao bi priopćiti kakav je plan ministarstva za organiziranje rada na obnovi zemlje.
Dužnosnik Partije udruženih umirovljenika (PUPS) i jedan od sudionika omladinskih radnih akcija u bivšoj Jugoslaviji Momo Čolaković podupire ideju i sugerira kako je "neophodno samo dobro organizovati i aktivirati sve potencijalne dragovoljce - nezaposlene i mlade da pomognu ugroženima".
Za stručnjake je pak pitanje može li država, s već očitim deficitom proračuna, financijski poduprijeti entuzijazam mladih, koji su volontiranjem i dragovoljnim radom u značajnoj mjeri pomogli u zbrinjavanju ugroženih poplavama i gradnji nasipa uz obale nabujalih rijeka u drugoj polovici svibnja.
U Srbiji je, prema navodima Radiotelevizije Srbije (RTS), u javnim radovima prošle godine bilo angažirano 1.600 ljudi, uz plaću od oko 240 eura.
Istodobno, RTS navodi da je "susjedna Hrvatska poslije poplava pozvala gotovo 1.000 mještana da saniraju teren tijekom šest mjeseci za naknadu od 460 eura bruto", objašnjavajući kako su za takav poziv i u Srbiji preduvjeti da se prethodno procijeni šteta i utvrdi "kakve su zaista potrebe države".
Ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike Aleksandar Vulin kaže da će "država reći što su njene potrebe i što nudi". "Za svakoga tko bude htio raditi bit će posla, tako ovih 750.000 ljudi na evidenciji nezaposlenih i još 49.000 primatelja socijalne pomoći trebaju imati prioritet, ali ne da previše biraju. Ne možemo reći da će svi dobiti posao, ali šansu da sudjeluju - to sigurno", tvrdi Vulin dodajući kako je ideja da se kroz javne radove uposle ljudi, a ne da se stvori monopol i nekoga ograniči da radi.
Urednik lista Danas Zoran Panović u svojoj kolumni navodi da radne akcije nije jednostavno organizirati i da je aktivizam mladih tijekom poplava bio "građanski čin pojedinca, veliki, ali ideološki nehomogen" kako su to bile radne akcije u bivšoj SFRJ poslije Drugog svjetskog rata i tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća.
Stručnjaci su ipak skeptični da Srbija može pokrenuti vlastiti "new deal" kakav je 30-ih godina prošlog stoljeća u Americi potaknuo tadašnji predsjednik Franklin Roosevelt zaposlivši više od četiri milijuna sunarodnjaka na javnim radovima - gradnji cesta, mostova i elektrana.
Po dosadašnjim procjenama, koje nisu konačne, štete poslije katastrofalnih poplava bit će najmanje milijardu, a moguće i do dvije milijarde eura, a najveće su u sektoru poljoprivrede, energetike i cestovnoj te željezničkoj infrastrukturi. Oštećeni su i deseci javnih objekata, škola, pogona i skladišta lokalnih poduzeća. (Hina)