Ako Srbija ne pokrene pitanje vlasničkog udjela u Zagrebačkoj banci, prijeti opasnost da, kroz proces sukcesije, Hrvatskoj isplati čak 2,1 milijardu eura na ime "nestale" stare devizne štednje.
Dokumenti koji dokazuju ovu tvrdnju trebaju danas biti prezentirani u Vladi Srbije, navode beogradske "Večernje novosti".
Temeljem dokumenata u koje je imala uvid, agencija Tanjug pak navodi da je Srbija svojom krivnjom ostala bez vlasničkog udjela od najmanje dvije milijarde eura u Zagrebačkoj banci, jer se dopisom javnog pravobraniteljstva Srbije upućenom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu 2008. godine odrekla prava na dionice u toj banci.
Srbijanski ministar građevinarstva Velimir Ilić ranije je izjavio da je Srbija ostala uskraćena za oko dvije milijarde eura, koliko su vrijedile njene dionice u trenutku privatizacije Zagrebačke banke 29. prosinca 1989. godine.
U lipnju 2008. godine , izvijestila je beogradska agencija, bilo je nekoliko prepiski između Beograda i hrvatskog pravosuđa, jer je Srbija pokušala dokazati da ima pravo na udio u Zagrebačkoj banci.
U službenom dopisu sudu u Zagrebu tadašnjeg Republičkog javnog pravobranitelja Srbije, koji je potpisala zamjenica Republičkog javnog pravobranitelja Srbije Aleksandra Lazarević, zatraženo je odbacivanje ranije tužbe Srbije pred zagrebačkim sudom za utvrđivanje vlasničkog udjela u Zagrebačkoj banci uz obrazloženje da tužitelj (Srbija) uz tužbu nije dostavio nijedan jedini dokaz u prilog tvrdnjama da ima dionice u Zabi, "pa se njegovi navodi mogu ocijeniti kao krajnje proizvoljni, odnosno, paušalni".
Javno pravobraniteljstvo Srbije, kako su prenijeli mediji, demantiralo je te navode tvrdeći da rješenje Pravobraniteljstva kojim se Srbija odriče dionica – ne postoji, da nikada nije ni doneseno, a da je ministar Ilić dokumente pogrešno protumačio.
Hrvatski novinar Domagoj Margetić, koji se 11 godina bavi ovim slučajem, potvrdio je za "Novosti" da ga je ministar Ilić službeno pozvao na sastanak u Vladi gdje će se razmatrati prikupljeni dokumenti u vezi Zagrebačke banke.
Margetić tvrdi da "novac koji Hrvatska kroz sukcesiju traži od Srbije, na ime devizne štednje svojih građana, zapravo nikada nije ni bio na računima Narodne banke Jugoslavije u Beogradu, kako to tvrde u Zagrebačkoj banci već na dobro kontroliranim računima u desetak banaka u inozemstvu." (B. OPRIJAN ILIĆ/Novi list)