Sraz pjesničkih bardova na Janešovom vidikovcu

Ča-kaj-što pjesnički susret (G. ČALIĆ ŠVERKO)
Ča-kaj-što pjesnički susret (G. ČALIĆ ŠVERKO)

Ča - kaj - što pjesnički susret održan je u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Roč na Vidikovcu Želimira Janeša kod Malih vrata u Roču kao jedan od oblika bogate 43-godišnje književno-umjetničke, znanstvene i izdavačke suradnje njegovih organizatora, dvaju sabora kulture: Kajkavskoga spravišča - društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba, i Čakavskoga sabora, s brojnim katedrama, osobito ročkom.

Suradnja je, istaknula je uvodno predsjednica ročke Katedre Mirjana Pavletić, započela 1973. godine znakovitim izdanjem časopisa Kaj "Srce Zagorja u srcu Istre", a 2002. godine, u okrilju Kajkavskoga spravišča, prerasla je u dugoročni program kulturološkoga povezivanja "Kaj & ča: prožimanja i perspektive", s trajnom svrhom: problemskim i suvremenijim pristupom čakavštini i kajkavštini kao temeljnim vrijednostima hrvatske kulture, znanosti i pismenosti - s polazištem, prije svega, u sličnoj sudbini materinskih jezika, kajkavskoga i čakavskoga.

- Ovogodišnji pjesnički susret, uz neprijeporne stvaralačke vrijednosti njegovih sudionika, iskaz je i značajnog koncepta povezivanja hrvatskoga kulturnog prostora kreativnim dosezima kaj-ča jezične zbilje, kao nedovoljno isticanim bogatstvom hrvatske književnosti i kulture. U sklopu desetak stalnih programa Kajkavskoga spravišča - uz afirmaciju kulturoloških vrednota s cijelog kajkavskog govornog područja (od časopisa Kaj, zasebnih biblioteka, među kojima i afirmirane "Kaj & ča: susreti", Tribine, Galerije Kaj; Jezičnice kajkaviane...) - taj je koncept sadržan u programima Hrvatski književni putopis, te osobito Kaj & ča: prožimanja i perspektive, unutar kojeg je ostvaren i srpanjski ročki susret, istaknula je Pavletić.

Posebnosti ovogodišnjega Ča - kaj - što pjesničkog susreta jesu u simboličkoj povezanosti pjesnika, svih od reda Prijatelja Roča, s istoimenom međunarodnom i multimedijskom manifestacijom koju je svojedobno pokrenuo i vodio književnik i nositelj kulturološke "iskaznice" Roča Vladimir Pernić - kao i u jezičnoumjetničkoj funkcionalnosti njihovih stihova u prijevodima na španjolski jezik Marije Roščić Paro, prevoditeljice i voditeljice Galerije Kaj. Roščić Paro prevela je i pet romana uglednog i svjetski poznatog čileanskog književnika Antonia Skarmete, a za posjeta Čileu, 2013., uručena joj je nagrada ''Premio FICNOR'' – ''za izniman doprinos u promicanju kulturoloških vrednota između dviju zemalja''.

U programu su sudjelovali književnici gosti iz Zagreba iz Kajkavskog spravišča: književnica Božica Pažur, književnik Željko Knežević i prevoditeljica Marija Roščić Paro i domaćini; pjesnikinja iz Buzeta Marija Ribarić, književnik iz Račica Miroslav Sinčić i književnik iz Roča Vladimir Pernić. Svaki od njih predstavio se kraćim odabirom vlastitih stihova, a prevoditeljica Marija Roščić Paro potrudila se prevesti djelić njihove poezije na španjolski jezik. Susret je, u sklopu programa Kajkavskoga spravišča Kaj & ča: prožimanja i perspektive, sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. (G. ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter