Istra ove godine ostvaruje rekordne turističke rezultate, broj turista jednak je broju domicilnih stanovnika, no puno je više neslavnih rekorda. Svi su, naime, izgledi da će ova godina potući rekord lanjske, koja je bila najsušnija u proteklih stotinu godina.
Meteorolog Mario Grabar kaže da je cijele prošle godine na području Pule palo tek oko 450 litara vode po četvornom metru, a u Istri 400 do 600 litara, što je bila tek polovica očekivanih vrijednosti ili čak samo trećina u odnosu na neke prijašnje godine u kojima su kiše bile češće i obilnije. Ove je godine do kraja srpnja palo manje od 200 litara, što je, opet, rekordno mala količina.
Kako će biti do kraja godine, Grabar nije mogao komentirati. No, iako ne postoje precizne prognoze, u idućih se deset do petnaest dana ne očekuje kiša i svi su izgledi da će i ova godina biti rekordno sušna.
Zbog ekstremnih uvjeta Istra je na rubu proglašenja elementarne nepogode. Na desetine hektara poljoprivrednih površina doslovno je sprženo, poljoprivrednici su u velikim gubicima, a ogromna šteta prijeti i maslinicima.
Istarski dožupan Vedran Grubišić kaže da bi štete u istarskom gospodarstvu mogle doseći čak 500 milijuna kuna. Proglašena je redukcija prvog stupnja, a razina akumulacije Butoniga na najnižim je rekordima: opada za otprilike pet centimetara dnevno.
Čepićko polje i okolica, najveća poljoprivredna površina u Istri, do sada su izgubili oko dvije trećine očekivanog uroda i u cijeloj Hrvatskoj najviše su na udaru suše.
Velike štete su ove godine posljedica kombinacije suše i bure - zimus su orkanski naleti bure odnijeli 15-ak centimetara suhe zemlje, a ljetos povremene bure i burini suše kukuruz zasijan u bagerima vraćenu zemlju, višegodišnje nasade lucerne te pašnjake po rubnim zemljištima oko polja. Poljoprivrednici kažu da bi ih jutarnja rosa donekle spasila, ali nje nema već dva mjeseca, što je pojava koja se ne pamti.
Uz ekstremnu sušu stižu i požari: šef istarskih vatrogasaca Dino Kozlevac kaže da dnevno interveniraju 10 do 15 puta radi gašenja požara na otvorenom. U prvih šest mjeseci bilo je osam posto više požara na otvorenom nego lani. Samo u srpnju izgorjele su na desetine hektara raslinja i šuma, a vatra je nerijetko prijetila i naseljima. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ, Robi SELAN)
VIŠE O POSLJEDICAMA SUŠE U TISKANOM IZDANJU