Zakon o postupanju s nezakonito izgradenim zgradama, ili, narodski receno, zakon o legalizaciji bespravnih gradevina, nedavno je usvojen, no odmah je izazvao i niz nedoumica koje su se pojavile u njegovoj primjeni. Koje su najspornije tocke tog novog zakona objašnjava nam Adela Leko, voditeljica Odsjeka za gradnju pri Upravnom odjelu za prostorno uredenje Grada Pule.
- Treba razjasniti pitanje posebne upravne pristojbe. Naime, propisano je da graditelji bespravnih gradevina moraju platiti komunalni i vodni doprinos te naknadu za zadržavanje nezakonito izgradene zgrade u prostoru, koja je ustvari kaznena odredba, iako su iznosi ove naknade minimalni. Ostalo je, dakle, sporno placanje posebne upravne pristojbe. Ona je do donošenja ovog zakona iznosila 30 posto komunalnog doprinosa i bila je znacajna kazna jer je mogla dosegnuti i iznose od sto pa i 200 tisuca kuna, rekla nam je Leko.
Gradani zakinuti za infrastrukturu
- Dosad su zgrade prije dobivanja rješenja o izvedenom stanju gradevina morale biti u skladu s prostornim planom, što znaci i po smještaju, udaljenosti od susjednih meda, broju etaža, broju stanova, namjeni površina, izgradenosti parcele, broju parkirnih mjesta, postotku udjela zelenih površina na gradevnoj cestici, dakle po brojnim lokacijskim uvjetima.
Posebna upravna pristojba u iznosu od 30 posto komunalnog doprinosa predstavljala je kaznu jer se gradevina gradila bez papira. U odnosu na to, ovi bespravni graditelji u postupku legalizacije imaju prednost jer se posebna upravna pristojba njima nece naplacivati i vrlo vjerojatno ce uskoro uslijediti u tom dijelu i izmjena Zakona o upravnim pristojbama, veli Leko.
Pojasnila je da ce nelegalni graditelji koji su gradili protivno planu sada biti oslobodeni te kazne i na njih se odredba o posebnoj upravnoj pristojbi nece primjenjivati. Proci ce, dakle, daleko bolje od onih koji su gradili u skladu s planom, ali bez papira i koji su tu kaznu platili. Je li ovakvo pogodovanje nelegalnim graditeljima pošteno, logicno i pravedno, ostaje svakom gradaninu na prosudbu, zakljucila je Leko.
Samo tužba spašava susjede
- Zanimljivo je spomenuti i odredbu kojom se regulira pozivanje susjeda. Naime, mi u našem postupku pozivamo vlasnike susjednih nekretnina na uvid u arhitektonski snimak izvedenog stanja i druge dokumente radi izjašnjavanja. Rješenje o izvedenom stanju nece se izdati samo ukoliko susjed, koji je bespravnu gradnju prijavio gradevinskoj inspekciji do 21. lipnja ove godine ili je do tog roka podnio tužbu sudu za zaštitu svog vlasništva, ne izda pisanu suglasnost na zapisnik da se zgrada može ozakoniti.
Iz toga proizlazi da onaj tko nije prijavio bespravnog susjeda gradevinskoj inspekciji ili ga nije tužio do 21. lipnja, a sada se ne slaže s legalizacijom, nema nikakvog utjecaja i mi ipak, unatoc protivljenju susjeda, izdajemo rješenje. Dio postupka pozivanja susjeda izaziva velike troškove, a mogucnost susjeda da ospori izdavanje rješenja je gotovo nikakva, rekla je Leko.
Zgrade bez parkirnih mjesta
- Moram takoder reci da više ne gledamo niti na mjesta za parkiranje. To znaci da je netko tko je zgradu radio legalno trebao osigurati i dovoljan broj parkirnih mjesta po stanu, a ukoliko nema za to prostora, tada za svako parkirno mjesto mora Gradu platiti 50 tisuca kuna. Bespravni graditelji mogu imati zgradu s recimo 20 stanova bez i jednog parkirnog mjesta i nikom ništa. Takoder, ne gledamo više niti na pristupne putove, što znaci da puteljak ili cestica mogu ici i preko prava služnosti, i to mu se može ozakoniti. Nebitni su cak i suvlasnicki odnosi.
To pak znaci da ukoliko netko gradi na parceli koju ima u suvlasništvu s nekom osobom, posve je nebitna suglasnost suvlasnika za postupak izdavanja rješenja. Cak i ako je netko gradio na tudem zemljištu, to što nema suglasnost vlasnika nije uvjet za izdavanje rješenja. Mi mu ga moramo izdati, a onda oni na sudu rješavaju medusobne vlasnicke odnose, rekla je Leko. (Sandra ZRINIC TERLEVIC)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU OD PONEDJELJKA