"Djetinjasti spor" oko granice izmedu Hrvatske i Slovenije izludivao je i švedsku diplomaciju za vrijeme njihovog predsjedanja Europskom unijom u drugoj polovici 2009., toliko da su na sastancima s americkim diplomatima u Stockholmu cesto pricali o prijedlozima za njegovo rješavanje.
Otkriva to nekoliko americkih diplomatskih izvještaja s kraja ljeta pretprošle godine poslanih iz Stockholma u centralu u Washingtonu s oznakom "povjerljivo", koja je dokumente od radoznalih ociju trebala štititi sve do 2019. godine. No, sve ih je ovog tjedna objavio Wikileaks.
Baš taj izraz "djetinjasti spor" iskoristila je švedska ministrica za EU Cecilia Malmstrom kad je 10. rujna s olakšanjem u razgovoru s americkim veleposlanikom u Švedskoj Matthewom Barzunom zakljucila da se spor bliži kraju jer su Hrvatska i Slovenija pocele direktne sastanke s ciljem njegovog rješavanja.
Samo nekoliko tjedana ranije Švedani su uporno Amerikancima tumacili razne modalitete pomoci da bi se granicni spor riješio: od imenovanja bivšeg finskog predsjednika Marttija Ahtissarija posrednikom u hrvatsko-slovenskom slucaju do toga da se cak proširi pravna stecevina Europske unije dodavanjem Politike dobrosusjedstva, koja bi zemlje koje pregovaraju o ulasku u EU obvezala da, kad udu u Uniju, ne ucjenjuju buduce kandidate neriješenim granicnim sporovima koje imaju s njima.
Upravo takvu vrst ucjene, pricali su Švedani americkim kolegama, Slovenija je upotrijebila na Hrvatskoj, "eurizirajuci bilateralni spor".
Ako bi se usvojila Politika dobrosusjedstva, Europska komisija popisala bi sve granicne probleme u zemljama koje kane uci u Uniju te odredila poteze koji bi se na njihovom rješavanju morali povuci svake godine. No, buduci da je direktan kontakt Jadranke Kosor i Boruta Pahora doveo do razrješenja hrvatsko-slovenskog spora, tako su i ove ideje s vremenom pale u drugi plan.
Belgijanca više zanimala sudbina banke od OESS-a
Wikileaks je objavio i zapisnik od 5. prosinca 2007. s rucka koji su tadašnja hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarovic i državni tajnik Hido Bišcevic imali s americkim veleposlanikom u Zagrebu Robertom Bradtkeom.
Kitarovic i Bišcevic su s Bradtkeom razgovarali nakon ministarske skupštine OESS-a u Madridu s koje su došli nezadovoljni cinjenicom da nije donesena odluka o zatvaranju misije OESS-a u Hrvatskoj.
- Belgijanski ministar vanjskih poslova u razgovoru s hrvatskim kolegama više je pažnje posvetio sudbini bankarskog posla Belgijanaca u Splitu, nego temi sastanka, zatvaranju misije OESS-a u Hrvatskoj, kazali su tada Bradtkeu hrvatski kolege.