U povijesnoj jezgri Buzeta tri su prazne starogradske zgrade u gradskom vlasništvu, ambijentalne i spomenicke vrijednosti, koje se planiraju obnoviti sredstvima Europske unije.
- Usporedo s rješavanjem komunalne infrastrukture namjera nam je urediti i starogradske prostore. Cilj je novim sadržajima doprinijeti kulturnoj i turistickoj valorizaciji povijesne jezgre. U starom gradu tri su relativno atraktivne zgrade primjerene za javnu namjenu: jednokatnica ambijentalne vrijednosti na istocnim bedemima u Ulici 9. septembra, Palaca Verzi kod župne crkve i tzv. kula na zapadnoj strani starog grada u Ulici Josipa Ivancica, istice dogradonacelnik Siniša Žulic.
Trenutno se, kako kaže Žulic, sprema dokumentacija kako bi se sva tri objekta kandidirala na fondove EU-a. Najbliže kandidaturi je napuštena ruševna jednokatnica ambijentalne vrijednosti sa sacuvanim dijelom starog portala iz 17. stoljeca, izgradena nad istocnim bedemom, jer iziskuje nešto manje financijskih sredstava, procjenjuje se manje od milijun kuna. Jedna od ideja je da se taj objekt namjeni za stalni postav zbirke Blažincic i koristi i za druge izložbe ili umjetnicke veceri. Buzet je lani s 210.000 proracunskih kuna otkupio kulturno-povijesnu zbirku Ostavština Mira Blažincica, koja je po svome obimu, vrsti i znacaju predmeta raritetna u Istri, a sada je planira negdje i "udomiti".
Palaca Verzi iz 17. stoljeca, u samom centru grada kod župne crkve, jednostavna, ali vrlo atraktivna barokna palaca s grbom obitelji Verzi, objekt je spomenicke vrijednosti cija ce adaptacija iziskivati velika ulaganja te ce najvjerojatnije biti kandidirana na strukturne fondove, znaci nakon ulaska Hrvatske u EU, jer sadašnji fondovi nisu toliko financijski izdašni. Njeno je gradevno stanje loše, osim krovišta, koje je rekonstruirano.
Slicna stvar je i s kulom podignutom na zapadnom zidu bedema koja je takoder spomenicke vrijednosti i iziskuje znacajna financijska sredstva. Drevna kula mogla bi se adaptirati u multimedijalni prostor za izložbe, koncerte i razlicita kulturna i društvena dogadanja. U razgovorima s projektantima i konzervatorima koji se bave zaštitom povijesnih jezgri proizlazi da je jedan od problema taj što je unutar nje dogradeno stepenište za dva stana u susjednoj zgradi pa to najprije treba projektno riješiti i tek onda kandidirati na EU fondove. Stanovi su bili u gradskom vlasništvu do sijecnja 2011., a nakon toga, prema Zakonu o upravljanju državnom imovinom, pripali su državi.
Nekada jedinstvena arhitektonska cjelina podijeljena je u tri cestice i na dva kucna broja. Cjelokupna gradevina rekonstruirana je osamdesetih godina prošlog stoljeca, ali ne u cijelosti. Južno krilo je vjerojatno iz 16. stoljeca, klasicisticka palaca iz prve cetvrtine 19. stoljeca, a bastion takoder iz 16. stoljeca. U bazi je kvadratnog tlocrta, ali su kasnijom polukružnom dogradnjom pocetkom 19. stoljeca spojene dvije gradevine u jedinstvenu cjelinu. Kula je jedan od znacajnijih objekata u vizuri starogradske jezgre jer cini dio gradskih bedema.