Vjeran gost Rovinja Detlef Gaastra, koji punih cetrdeset godina iz rodnog Berlina dolazi u Rovinj na ljetovanje, dobio je svoj spomen-kamen na Crvenom otoku (otok Sveti Andrija). Naime, posljednjih se godina takvim atraktivnim i simbolicnim nacinom, kao što je urezivanje imena i godine u stijene, hotelijersko-ugostiteljska kuca Maistra zahvaljuje svojim tradicionalnim gostima.
No, Detlef Gaastra najmanje je za Rovinj vjerni gost. Rijec je o iskrenom prijatelju grada i svih njegovih stanovnika, o osobi koja je svoje slobodno vrijeme posvetila istraživanju otoka, napose obitelji Hutterott u cijem je vlasništvu krajem 19. i pocetkom 20. stoljeca Sv. Andrija i bio.
Svoj prvi dolazak u Rovinj 60-ih godina Gaastra veže za simpaticnu pricu kada je s prijateljicom ljetovao u Škarabi. Prijateljici je, naime, sa sušila "nestao" kupaci kostim, pa su odlucili potražiti odmor na mjestu gdje odjeca nije potrebna - obližnjem Crvenom otoku, ciji je dio - Maškin, godinama bio poznati naturisticki raj.
Oduševljen ljepotom otoka, ali i ljudi koji su na njemu radili poželio je saznati nešto više o njegovoj povijesti. Medutim, iako je saznao da postoji spomen-knjiga sa svim relevantnim podacima nikako je nije mogao naci. Ona je, naime, citavo vrijeme bila pohranjena u Zavicajnom muzeju grada, što je godinama kasnije saznao.
- Nakon što sam prvi put imao knjigu u rukama, osjetio sam da me zarobila. Naprosto sam želio saznati sve o grofu Hutterottu i njegovoj obitelji. Kako su pisma, i ostala svjedocenja iz tog vremena, bila pisana na starom njemackom, nisam ih mogao dešifrirati, ali sam zato angažirao starije sunarodnjakinje koje su to ucinile.
U ljeto 95. i 96. godine, takoder s grupama njemackih studenata, dolazim u Rovinj gdje transkribiramo dokumente, objašnjava nam ovaj profesionalni bankar iz Berlina.
O koliko opsežnom i teškom poslu se radilo, najbolje kazuje cinjenica da je pisama, racuna i razne korespondencije izmedu clanova obitelji Hutterott i prijatelja bilo toliko da su se nalazili u tri velike kutije. Samo je pisama bilo oko dvije tisuce, pojašnjava Gaastra.
Tijekom petnaest godina istraživanja, koje je za Detlefa Gaastru bilo daleko više od hobija, uspostavio je i bliske kontakte s djelatnicima rovinjskog Zavicajnog muzeja. Ujedno je i gradanima Rovinja dao svojevrsni uvid u život i intimne misli grofovske obitelji.
Ipak, ono što je, po rijecima muzejske kustosice Katarine Maric, najvažnije jest to da je Gaastra, otkrivajuci njihovu povijest kroz racune, pisma i ostale dokumente, ujedno otkrio i dobar dio ondašnje zbilje i društvenih zbivanja grada Rovinja.