Mramorna spomen-ploča posvećena vrsnom glazbeniku, dirigentu i pedagogu prof. Mladenu Markovu, jednom od glavnih pokretača kulturnog stvaralaštva Bujštine, svečano je otkrivena proteklog vikenda na ulazu u atrij bujskog Pučkog otvorenog učilišta, u povodu 40. godišnjice njegove smrti.
Odluku o tom priznanju koje će trajno podsjećati na profesorov doprinos razvoju glazbene kulture i zborskog pjevanja na području Bujštine nedavno je donijelo Gradsko vijeće. Ploču su otkrili predsjednik Vijeća Fabrizio Vižintin i Istranka Markov, kćer prof. Markova.
U galeriji Foyer POU-a otvorena je i prigodna izložba. Svečanosti su, između ostalih, prisustvovali gradonačelnik Edi Andreašić i gradski vijećnik Franjo Pavliček, nekadašnji ravnatelj Osnovne škole Mate Balote. O Markovu kao učitelju glazbe i života govorio je i Elvino Jurjević iz klape Kornarija KUD-a Bratstvo iz Marušići, koja je izvela maestrove kompozicije.
- Kad smo Gradu predložili da dodijeli javno priznanje prof. Markovu nismo očekivali nešto tako izvanredno i važno poput ove ploče i ceremonije. To nas zaista ispunjava radošću, rekao je Armando Degrassi, jedan od predlagača.
Detaljnu je maestrovu biografiju pripremila ravnateljica POU-a Lorella Limoncin Toth. Mladen Markov rođen je 5. ožujka 1906. u Zrenjaninu, a kao nastavnik muzičkog odgoja u bujskoj gimnaziji Vladimira Gortana zaposlio se u ožujku 1948. te se odmah iskazao kao priznati stručnjak i pedagog. U školi je osnovao limenu glazbu i pjevački zbor koji je ubrzo postao jedan od najboljih u Istri te se predstavio u Zadru, Šibeniku, Splitu, Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Dubrovniku.
Vodio je pjevačke zborove HPD Bratstvo iz Marušići i HPD "Ante Babić" iz Buja te zbor u Materadi. Prvi je u ovom dijelu Istre u zborsko pjevanje uveo pjesme na istarskoj ljestvici.
Posebno je značajan njegov rad u obnovi i razvoju limenih glazbi, a bio je i jedan od organizatora Festivala kulturnog stvaralaštva Bujštine, zadužen za muzičke sastave i zborove od 1948. i 1955, u vrijeme kulturnog preporoda Bujštine. Bavio se i skladanjem i režijom te je 1951. režirao i napisao glazbu za prvu cjelovitu predstavu dramske grupe Hrvatskog prosvjetnog društva "Ante Babić" u Bujama - dramski komad s pjevanjem "Neželjeni gost". Njegovo najznačajnije ostvarenje datira iz 1954. kad je Hrvatsko amatersko kazalište iz Buja preraslo u profesionalno kazalište "Otokar Keršovani".
Prof. Markov je uvježbavao i dirigirao puhačkim orkestrom iz Portoroža, zborovima "Bratstvo" iz Marušići, bujske gimnazije i prosvjetnih radnika Bujštine u Gundulićevoj "Dubravki", koju je režirao tada poznati redatelj Marko Fotez. Ta je predstava, sa 146 izvođača, ostvarena uz pomoć Hrvatskog kazališta Zagreb, Narodnog kazališta Rijeka i Narodnog kazališta Pula, dvaput izvedena na Trgu Josipa Broza Tita pred ukupno 13.849 gledatelja, označila prekretnicu u kazališnom i kulturnom životu Bujštine.
No, ukidanjem zone Slobodnog teritorija Trsta i Kotara Buje, 1954. i 1955. započinje egzodus stanovništva, a teška ekonomska kriza negativno se odrazila i na kulturni život, posebno u selima. Uskoro je prestalo s radom i profesionalno kazalište u Bujama, koje je 1956. pripojeno Istarskom narodnom kazalištu u Puli. Maestro je dvije godine kasnije postavljen za direktora Muzičke škole u Puli, gdje je bio na čelu pjevačkog zbora "Matko Brajša Rašan", a 1971. se vratio u Umag gdje je vodio muzičku školu i predavao sve puhačke instrumente. (K. FLEGAR, snimio D. Kovačić)