Eminentni strucnjaci, povjesnicari, povjesnicari umjetnosti te arheolozi iz Europe i SAD-a okupili su se minulog vikenda u Motovunu na 17. medunarodnom kolokviju razmatrajuci temu "Spolia u kasnoj antici i srednjem vijeku: ideologija, estetika i umjetnicka praksa".
Radi se o ponovnom korištenju materijala, poglavito dekorativnih elemenata i skulptura, u kasnijim razdobljima u kojima su ti predmeti upotrijebljeni u novoj funkciji i s novim znacenjem. "To je pitanje estetike, dakle, zašto se neki reljef ili skulptura pojavljuje na gradevinama stoljecima mladim od njihova nastanka, ali i ideologije, koja se cesto uplice u takve pojave", pojašnjava dr. Miljenko Jurkovic, voditelj motovunskog Medunarodnog istraživackog centra za kasnu antiku i srednji vijek.
Primjer spolija pojasnio je na crkvama. Kad se na mjestu starije gradi nova crkva, cesto se skulpture iz starije koriste u novoj. Takvi se elementi postavljaju na posebna mjesta u crkvi, ponajprije u apsidi i istaknutim mjestima u blizini oltara da bi i na taj nacin svjedocili o vremenu trajanja svetosti odredenog mjesta. Postoji citav niz upotreba spolija u antickom i srednjovjekovnom graditeljstvu, o cemu su raspravljali strucnjaci na motovunskom skupu, a njihova ce izlaganja dogodine biti objavljena u casopisu Hortus Artium Medievalium.
Vesna Girardi Jurkic govorila je o rimskim spolijima s nekropola u funkciji jacanja kasnoantickog gradskog bedema i gradnje novovjekovnih gradevina Pule, dok je Kristina ?žin predstavila rimske forumske hramove u Puli u sakralnoj i javnoj funkciji.