Nije ovo tekst o važnosti literarnog predloška za uspjeh filma, a niti će se ovdje spekulirati koliko je, recimo, gledatelja film Miloša Formana iz 1975. "Let iznad kukavičjeg gnijezda" potaknuo da pročitaju istoimeni roman Kena Keseyja, ili koliko je jednako kultni film Johna Schlesingera iz 1969. "Ponoćni kauboj" natjerao znatiželjnike da pročitaju ipak liberalniji, time i autentičniji istoimeni književni original Jamesa Lea Herlihyja.
Gledam s prijateljem danas u kafiću Skandal sada već zastarjeli plakat s kinoprogramom za prosinac i ne možemo se načuditi koliko je, u biti, prošlog mjeseca prikazano sjajnih filmova u jedinom pulskom kinu Valli. Pustimo čak na stranu blockbustere poput "Hobbita", novog uspješnog filma Woodyja Allena "Rimu s ljubavlju" ili pak atraktivnog krim-filma "Ubij ih nježno" s jakom glumačkom postavom (Brad Pitt, Ray Liotta i James Gandolfini). Bitno je da su sve to svježa djela, redom proizvodnja 2012., kao i sjajan dokumentarac o umjetnici Marini Abramović (The Artist is Present), pa super vrijedan i raritetan ciklus s konca 60-ih Alaina Resnaisa, od "Hirošime, ljubavi moja do "Noći magle" i "Daleko od Vijetnama".
Ipak, najvrednije je u prosincu bilo pogledati turske (suvremene) filmske dragulje - nagrađivani film "Med" Semiha Kaplanoglua, "Takva" Ozera Kiziltana, "Začiniti život" Tassosa Boulmetisa, "Strankinja" s izvrsnom Sibel Kekilli (glavna rola u nagrađivanom "Glavom kroz zid" Fatiha Akina) te "Tri majmuna" najpoznatijeg i najznačajnijeg turskog suvremenog redatelja Nurija Bilgea Ceylana (Bilo jednom u Anatoliji).
I sve je to sjajno korespondiralo s gostovanjem uživo renomiranih turskih spisateljica i pisaca na pulskom Sajmu knjige u Domu hrvatskih branitelja, usput, udaljenog tek nekoliko stotina metara od kina Valli. Tursku literarnu scenu predstavljali su u Hrvatskoj prevođena Ayfer Tunç (Noć zelene čarobnice), nagrađivani i kontroverzni Murat Uyurkulak, scenarist i pisac Emrah Serbes, značajni turski književnik i znanstvenik koji živi u Parizu Nedim Gürsel i Ece Temelkuran, poznata turska novinarka i publicistkinja (autorica djela "Deep Mountain: Across the Turkish-Armenian Divide").
Prikazivanje turskih filmova za trajanja sajma knjige na kojemu se predstavila turska literarna scena naizgled je mali, ali bitan kulturološki pomak nabolje i potez za svaku pohvalu. Djelo je to prije svih ženskog filmskog tandema Zdenka Višković-Vukić/Tanja Miličić i, dakako, čelnice Sajma Magdalene Vodopija.
Evo i dobronamjerne sugestije: predlažemo im novo, povratno povezivanje ovih dviju institucija od velikog javnog interesa. Kao što se u Circolo (sjedište za vrijeme filmskog festivala) izvan sezone izmjestio dječji sajam knjige Monte Librić, neka isto tako za trajanja idućeg, obljetničkog 60. filmskog festivala svoj prostorni i konceptualni odjeljak napravi i Sajam knjiga, jasno, zajedničkom kooperacijom i logistikom.
Pa nek' se, recimo, izlože knjige povezane s filmom; neka, primjerice, gostuju redatelji koji su na prostoru bivše Jugoslavije ili još šire regije snimili filmove po poznatim knjigama; nek' pričaju o filmu, nek' pričaju o knjizi. Sretno vama, a onda i nama. (piše Zoran ANGELESKI)