Predstavljanje "Rječnika pazinskoga govora" autorice Marije Gagić napunilo je dvoranu Istra pazinskog Spomen doma: u doista velikom broju Pazinci su došli poslušati kako je nastao prvi ikada napravljeni rječnik govora njihovoga grada. Rječnik pazinskoga govora objavljen je u zajedničkom izdanju ogranka Matice hrvatske u Zadru i Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu, urednik mu je Josip Šiklić, a tiskan je u nakladi od 500 primjeraka.
Rođena Pazinjanka
Autorica Marija Gagić rođena je u Pazinu s djevojačkim prezimenom Gojtanić, a radni vijek provela je u Zadru radeći kao profesorica matematike i fizike. Neprestano je održavala veze s rodnim krajem, ali ključni trenutak kada je odlučila napraviti nešto za očuvanje jezične baštine rodnoga kraja dogodio joj se, kako je ispričala pazinskoj publici, kada se, dok je kod kuće kuhala ručak, nije u prvi mah mogla sjetiti kako se zove "ona zaimača s rupicama" kojom se iz lonca vati kuhano povrće ili tjestenina. Kasnije se sjetila da se "to" zove "penjarnica" pa je pojam zapisala i nastavila zapisivati druge riječi onako kako ih se sama prisjećala ili kako su joj na njezina zapitkivanja govorili članovi obitelji i drugi pazinski prijatelji.
S vremenom je zbirka zapisanih riječi narasla na nekoliko tisuća, pa je Marija Gagić jezikoslovne stručnjake pitala za savjet što da radi s tim materijalom i kako da ga organizira. Prema dobivenim savjetima počela je sastavljati rječnik onako kako to rade stručnjaci, pomogli su joj i oko akcentuacije, sama je od izvornih govornika sakupila primjere pripovijedanja na pazinskom govoru, a kako bi dočarala jezičnu sliku šire Pazinštine sakupila je mini-rječnike ili uzorke pripovijedanja i u mjestima koja se od Pazina protežu prema Žminju na jednu stranu gdje su izraženije ekavski, i prema Zarečju na drugu stranu gdje su više ikavski, iz kojih se vide sličnosti i razlike u odnosu na govor "uže" Pazinštine.
- Sakupila sam popriličan broj riječi i bilo je zabavno, a prisjetila sam se i vremena kad sam bila mlada, kazivala je Marija Gagić, nekada Gojtanić, na pazinskoj promociji, sa samozatajnom skromnošću se odnoseći prema ovom svom djelu koje se, iako je djelo amatera odnosno neprofesionalca u jezikoslovnoj struci, "može ubrojiti među vrhunska ostvarenja hrvatske dijalektalne leksikografije", kako kaže stručni recenzent Rječnika, filolog Robert Špralja.
Akademik Goran Filipi je na pazinskoj promociji nabrojao desetak dosad objavljenih rječnika govora pojedinih istarskih mjesta, te u tom kontekstu pohvalio djelo Marije Gagić koje odgovara svim pravilima, sadrži akcentuaciju i tumačenja riječi, donosi sinonime, lokalne toponime, osobna imena, frazeologiju, i primjere govora u dodatnim tekstovima. Kako zvuči pazinski govor publici su čitanjem upravo tih dodataka - o pazinskom samnju, o čuvanju krava, o berbi grožđa odnosno trgadvi - dočarali sama autorica te maturantica Kristina Tominić. Urednik knjige Josip Šiklić je pak naglasio kako 400 stranica ovog Rječnika donosi oko 8.000 rječničkih natuknica i pohvalio autoričinu potrebu da na ovakav način "vrati dug svome rodnom kraju i spašavanju baštine svoga djetinjstva".
Dok žive govornici
- Dijalekti neće izumrijeti sve dokle žive ljudi koji ih govore. I dijalekti u današnjici ne nestaju, ali se mijenjaju i zato je jako dobro da nastaju ovakvi rječnici, štoviše - za svako naše istarsko mjesto trebalo bi napraviti barem jedan rječnik, misao je akademika Gorana Filipija u povodu objavljivanja monumentalnog djela Marije Gagić, koje je, zahvaljujući prigodnoj cijeni, još u večeri promocije krenulo put mnogih domova Pazina i Pazinštine. Promociju je uljepšao nastup pazinskog Mješovitog pjevačkog zbora Roženice. (Davor ŠIŠOVIĆ)