Stecci su kulturni endemi balkanskog srednjovjekovlja, postoje samo u cetiri zemlje nekad jedinstvene države - Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Ovih su dana kao zasad jedinstveni primjer kulturne suradnje povezali te cetiri ne baš uvijek prijateljske države pa je tako ministar kulture Božo Biškupic s ministrom kulture, sporta i medija Crne Gore, ministrom kulture Srbije i ministrom civilnih poslova BiH te predsjedavajucom Komisije za ocuvanje nacionalnih spomenika BiH potpisao pismo namjere o kandidaturi stecaka za upis na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Prvi je to put da Hrvatska zajedno sa susjedima nastupa prema UNESCO-u i prvi put da se provodi ozbiljan i opsežan pokušaj da se ovaj jedinstveni kulturni fenomen zaštiti u punom opsegu svoje geografske rasprostranjenosti, bez robovanja aktualnim politickim okolnostima.
"Danas je potpuno jasno da kultura stecaka nadilazi politicke granice te da je postala sastavnicom svih cetiriju nacionalnih kultura zemalja u kojima se javlja. Upravo je ovakva zajednicka kandidatura paradigma pristupa zaštiti baštine kakvu UNESCO u zadnje vrijeme promovira, propagirajuci jedinstveno znacenje globalne baštine, koja ne pripada samo ovoj generaciji. Naša je zajednicka obveza da skrbimo o ovim spomenicima, stoga smo krenuli u zajednicku kandidaturu", istaknuo je Biškupic.
Misteriozni kameni spavac, kako je stecak nazvao Mak Dizdar, dok je negdje poznat kao bilig ili kam, predmet je o kojem se puno više pisalo nego što se zna. Podizani su u podrucju Dinarida od 13. do kasnog 15. stoljeca, no tko je tocno i zašto inicirao njihovo postavljanje daleko je manje izvjesno. Jedna od novijih teorija, koju je u monografiji "Stecci" predložio najistaknutiji strucnjak za bosanskohercegovacko srednjovjekovlje Dubravko Lovrenovic, povezuje problematiku stecaka s razvojem teološke misli na Zapadu - s obzirom na to da vremenski koincidira s pojavom koncepta cistilišta i s njom povezanom kulturom umiranja.
Puno cešce stecci su bili predmetom pseudoznanstvenih teorija, narocito onih s politickim predznakom. Problem je u tome što u Hrvatskoj postoji cetiri i pol do pet tisuca stecaka, Srbija i Crna Gora broje oko tri tisuce svaka, dok BiH sama posjeduje oko 60 tisuca spomenika, ukljucujuci i vecinu najljepših. Buduci da je u BiH rijetka problematika posve lišena politike, tako su i ove spomenike, usadene u samu srž bosanskohercegovacke kulture, svojatali svi koji su željeli tako potvrditi svoja navodna povijesna prava na taj teritorij.