Županijske tvrtke Agencija za ruralni razvoj Istre AZRRI d.o.o. i MIH d.o.o. spojit će se do kraja ove godine. MIH (Made in Histria) će se pripojiti AZRRI-ju (Agencija za ruralni razvoj Istre), a nova cjelovita tvrtka zvat će se samo AZRRI d.o.o. dok će ime i pravna osobnost trgovačkog društva MIH nestati. Tako izgleda operativni plan za provođenje inicijative koju je još na kolovoškoj sjednici Skupštine Istarske županije najavio župan Valter Flego.
O spajanju MIH-a i AZRRI-ja se govori već dulje vrijeme, a kao razlozi se navode kompatibilnost njihovih djelatnosti, a županijski vijećnici spominjali su i racionalizaciju.
U najkraćim crtama, MIH se bavi uvozom i distribucijom sadnog materijala, i to vinove loze, maslina, voćaka i ukrasnog bilja; zatim otkupom maslina i proizvodnjom maslinovog ulja te proizvodnjom octa od bazge; dok se AZRRI bavi proizvodnjom mesa i mesnih prerađevina od istarskog goveda i drugih autohtonih pasmina, temeljnom poljoprivrednom proizvodnjom (npr. krmnog bilja), pružanjem usluga u poljoprivredi (sadnja, obrada zemlje, prerada maslina), savjetodavnim uslugama, te nizom razvojnih programa i programa financiranih novcem iz europskih fondova.
MIH je lani ostvario ukupni prihod od 12,245 milijuna kuna, a AZRRI od 7,5 milijuna kuna; MIH u spajanje ulazi sa 8 stalno zaposlenih, AZRRI s 21 zaposlenim (od čega se plaće za njih šestero pokrivaju novcima iz projekata financiranih iz EU fondova); AZRRI ima imovinu vrijednu 25 milijuna kuna (u nekretninama i opremi), dok MIH takve imovine nema.
Istarska županija će obje trebati dokapitalizirati (MIH sa 500.000 kuna, AZRRI sa 600.000, prema sadašnjoj procjeni, detaljne bilance još slijede) kako bi novo trgovačko društvo, zajedno s prenesenim, imalo ukupni temeljni kapital od 5,5 milijuna kuna što je granica za kreditnu stabilnost prema bankama.
MIH i AZRRI vodili su odijeljena razvojna istraživanja i marketinške kampanje, sada je logično da se i to spoji. Uštede će biti i u promociji, jer neće više svaki za sebe odlaziti na sajmove i prezentacije.
Nova zajednička tvrtka trošit će nešto manje na uslužno-administrativne poslove i najmove prostora. Broj zaposlenih se ne namjerava smanjivati jer posla u budućoj zajedničkoj firmi ima za sve. (Davor ŠIŠOVIĆ)