S proljecem pocinje sezona razmnožavanja i migracije prema
mrjestilištima mnogih životinja, medu kojima su vodozemci - žabe, daždevnjaci i
njihovi "rodaci" koji vrlo cesto stradavaju pod kotacima automobila.
Radi se o fascinantnim životinjicama, na što ukazuje vec njihovo znanstveno ime amphibia, izvedeno iz grckog amphi bios (dvostruki život) temeljem cinjenice da vecina njih stadij djetinjstva, odnosno licinke, provodi u vodi na ciju blizinu ostaje upucena tijekom citavog života, ali nakon metamorfoze može živjeti na kopnu.
Odlicno mjerilo zdravlja ekosustava
Prakticnije osobe više ce zanimati podatak da odrasli vodozemci imaju veliku ulogu u kontroliranju brojnosti raznih kukaca, poput komaraca, što ukljucuje i štetocine na poljoprivrednim usjevima, dok se licinke hrane algama. Svi su oni važna karika koja povezuje hranidbene lance u vodi i na kopnu, spajaju svijeta kukaca i drugih beskralježnjaka sa svijetom kralježnjaka, posebice ptica i sisavaca.
Osim toga, osobito su osjetljivi na trovanje, što je jedna od karakteristika koje ih cine dobrim bioindikatorima, odnosno mjerom zdravlja ekosustava.
- Buduci da velik dio života provode u vodi - od jajeta, licinke do odrasle jedinke, primaju kemijske spojeve preko kože, ali i preko hrane koja zna biti tretirana toksicnim spojevima te relativno brzo reagiraju na takve promjene u okolišu. Stoga su podložni negativnim simptomima izlaganja organskom onecišcenju, poput ispusta kanalizacije, ili anorganskom onecišcenju, primjerice nezbrinutoj ambalaži pesticida i povišenoj koncentraciji metala i fosfata u vodi, objašnjava Marija Kuljeric, predsjednica hrvatskog herpetološkog društva Hyla.
Drugim rijecima, vodozemci (od kojih je velik broj strogo zašticen, a svi ostali su zašticeni zakonom!) izuzetno su važni i korisni za covjeka pa bi svi trebali doprinijeti njihovoj zaštiti. Kako? Za pocetak pažljivijom vožnjom i kocenjem kad ih se ugleda pred sobom u mukotrpnom prelaženju prometnica.
Na put u ovom razdoblju krecu krastace (Bufo bufo) i šumske smede žabe (Rana dalmatina) - jedni od prvih vodozemaca vjesnika proljeca. Prosjecna krastaca može prijeci i nekoliko kilometara do svog vodenog odredišta, lokve, jezera ili drugog vodenog staništa, gdje ce položiti jaja da bi se iz njih mogli razviti punoglavci.
Na tom ce putu najvjerojatnije naici na neku prometnicu i mnoge ce stradati, posebno za kišovitog i vlažnog vremena kad na cesti nije rijetkost naici na tužnu sliku pregaženog, izmrcvarenog tijelca. Hyla vec niz godina aktivno radi na podizanju svijesti javnosti i primjeni konkretnih aktivnosti i mjera da bi se to sprijecilo. To je svojevrstan S.O.S. za vodozemce na prometnicama.
Najveci neprijatelj su prometnice
- Cesto se dogodi da i više tisuca odraslih jedinki završi pod kotacima a da ne uspije ostaviti potomstvo u vodi. Istraživanja su pokazala da na nekim podrucjima, koja nazivamo crnim tockama, zna stradati i do 75 posto odrasle populacije. Promet tako predstavlja jednog od najvecih neprijatelja naših vodozemaca, koji se danas suocavaju i s nizom drugih problema - od izgradnje prometnica i širenja naselja bez kvalitetnog razmišljanja o utjecaju na okoliš vode do fragmentacije s opadanjem kvalitete te potpunim uništavanjem staništa i kanaliziranjem vodenih tijela, što je zastarjeli, kod nas još uvijek prisutan standard, koji ne uzima u obzir opstanak živog svijeta na obalama.
Treba napomenuti i da su crne tocke opasne i za vozace jer na tim lokacijama cesta može biti vrlo skliska. Zasad nemamo konkretnih podataka o lokalitetima i opsegu stradavanja vodozemaca u Hrvatskoj, ali prema dostupnim informacijama procjenjujemo da je situacija prilicno ozbiljna i crne su tocke brojne. U Istri je posebno istaknuta ona u Motovunskoj šumi, koju ceste presijecaju na tri dijela, zbog cega stradavaju lombardijske smede žabe, koje su vrlo ugrožena vrsta uvrštena na crvene liste, objašnjava Kuljeric.
U Europi se sve više ulaže u osiguravanje zaštite vodozemaca od stradavanja na prometnicama, grade se posebni prolazi - tuneli, i tim se životinjicama opcenito pridaje sve veca važnost buduci da su vrlo bitne u održavanju zdravog i stabilnog ekosustava.
Kuljeric napominje da i u Hrvatskoj možemo pratiti pozitivne rezultate u primjeni mjera zaštite. Postavljaju se mreže i adekvatni prometni znakovi upozorenja, a podaci o mjestima stradavanja sve se cešce uzimaju u obzir u procjenama utjecaja na okoliš pri izgradnji i održavanju prometnica, iako Hyla dosad nema podataka o tome da je neki podzemni prolaz za vodozemce i druge male životinje na novoj prometnici u Hrvatskoj izgraden, što je obaveza prema pravilniku iz važece legislative. U praksi se to najcešce svodi na prebacivanje odgovornosti s onoga koji upravlja cestama na institucije, i obrnuto.
Naša sugovornica napominje da su svijetli primjeri rijetkost, ali i istice dva - dugogodišnje volonterske aktivnosti u okolici Koprivnice i saniranje crne tocke na Istarskom ipsilonu. Na Ipsilonu, tocnije na njegovom izlazu Medaki, postavljena je zaštitna mreža s manjim rupama, prilagodena vodozemcima. Zahtjev je došao od Hyle i Zelene Istre, a Bina-Istra je promptno odgovorila.
- I dalje radimo na osvješcivanju lokalnih zajednica da prepoznaju ovu problematiku i da se ukljuce u njeno rješavanje. Jedan od prioriteta je popisivanje mjesta masovnog stradavanja vodozemaca, odnosno izrada takozvane karte crnih tocaka. Pozivamo sve udruge i pojedince da nam jave podatke o takvim lokacijama u svom kraju, a svima koji su voljni
pokrenuti njihovu sanaciju nudimo pomoc u savjetovanju oko organizacije i provedbe, porucila je Kuljeric.
Zabilježene crne tocke u Istri
Medu zabilježenim crnim tockama u Istri nekoliko je lokacija u Motovunskoj šumi, posebno zbog stradavanja lombardijske smede žabe (Rana latastei), koja je kriticno ugrožena i u Hrvatskoj i na globalnoj razini, ali i
drugih vrsta vodozemaca.
Problem je što prometnice prolaze kroz šumu i presijecaju je te vodozemci masovno stradavaju ne samo u proljetnom, vec i u jesenskom razdoblju. Druge su crne tocke u Katunu Gracanskom, na cesti Bale - Rovinj, pokraj lokve Grego i u blizini Gradinja.
Koprivnicki pozitivan primjer
Na inicijativu Ekološkog društva "Koprivnica" 1999. je zapocet pilot-projekt kojim su uspješno zašticena kriticna podrucja u okolici Koprivnice, na kojima su vodozemci masovno skoncavali pod kotacima vozila. Postavljeni su znakovi "žaba na cesti", a uz rub prometnica se svakog proljeca postavljaju mreže koje u vecernjim i nocnim satima obilaze volonteri i prebacuju žabe na drugu stranu, gdje se nalaze lokve.
Društvo sustavno nadzire crne tocke, aktivirajuci sportska društva, škole i lokalno stanovništvo. Organizacija aktivnosti dosad je uspostavljena na cetiri lokaliteta, cime se prvenstveno štiti smeda krastaca, uz koju je zabilježen i niz drugih vrsta vodozemaca. Prije nekoliko godina je održan i medunarodni tematski seminar.
Cime se bavi Hyla?
Hrvatsko herpetološko društvo Hyla osnovano je 1997. godine da bi se poticali i razvijali istraživanje i zaštita prirode s naglaskom na vodozemce i gmazove te ekosustave u kojima oni žive. Provodi niz projekata i akcija istraživanja, zaštite i edukacije te pojedinacna predavanja i radionice o upoznavanju i zaštiti ugroženih vrsta i staništa, a rezultate istraživanja redovito prezentira i na medunarodnim skupovima.
Od 2008. je punopravna clanica IUCN-a (International Union for Conservation of Nature), najstarije i najvece mreže za zaštitu prirode, koja okuplja više od tisucu nevladinih i državnih organizacija u više od 160 zemalja. Medu njenim aktivnostima je popisivanje i procjena ugroženosti lokvi na podrucju Istre iz 2000., ciji su rezultati uvedeni u bazu mocvarnih staništa Hrvatske CROWet.
Tu je i program pracenja stanja i zaštite ugroženih vrsta herpetofaune, koji traje od 2004. i odvija se u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode, javnim ustanovama, domacim i medunarodnim strucnjacima, a medu aktualnim projektima ukljucuje istraživanje i zaštitu lombardijske smede žabe u Istarskoj županiji.
Za opstanak ježa
Podzemni prolazi, koji su obavezni na novim prometnicama, namijenjeni su vodozemcima i drugim životinjicama, medu kojima su i šumski ježevi. I oni se bude u proljece i vrlo su ceste žrtve civilizacije koja guta prirodu te prometa pa bi vozace, možda i odgovarajucim prometnim znakovima, trebalo podsjetiti da uspore, pripaze na ljupke njuškice koje nezašticeno stupaju na asfalt i tako sacuvaju život ježa.