S.O.S. za domaci film!

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Ako su filmski djelatnici dosad i djelovali obamrlo i apaticno, danas su taj stav radikalno promijenili: neuobicajena živost na predstavljanju Nacionalnog programa razvoja audiovizualnog stvaralaštva i industrije mogla bi biti navještaj velikog zaokreta u društvenom i politickom tretmanu filma u Hrvatskoj uopce.

Program je predstavljen u dvorani Hrvatske gospodarske komore, a HGK je odabran promišljeno, s razlogom - kako je rekao ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, time je simbolicno naglašena potreba za tješnjom interakcijom filmske industrije i gospodarstva.

Konkretno, ono što je masovnoj publici predoceno kao nacionalni program na kojemu se radilo šest mjeseci, zapravo je optimistican popis želja cije ostvarenje svi prizivaju: više filmova, osobito dokumentarnih i animiranih, više gledatelja, više koprodukcija, veca javna vidljivost filma, veci izvoz filma, veci raspon tema koje se filmski obraduju.

Takoder, medu ciljevima se navodi rješenje statusa Hrvatske kinoteke, digitalizacija kinodvorana te osiguravanje sustava olakšica za filmsku proizvodnju. O ovome potonjemu govorila je producentica Tatjana Acimovic koja se zalaže za to da Hrvatska usvoji svjetske modele poreznih olakšica za inozemne produkcije, koje bi mogle blagotvorno djelovati na gospodarstvo.

Simpatican je bio nacin na koji su te želje prezentirane (uz mini-spektakl koji je priredila Nina Violic došavši u dvoranu na postolju retro filmske kamere i projekciju izrezaka iz najnagradivanijih hrvatskih filmova, kolažirane u dinamican trailer), ali prepreka njihovu ostvarenju je ona koju je efektno artikulirala Nada Gacešic-Livakovic, predsjednica Hrvatskog društva filmskih djelatnika, zavapivši: "A gdje je lova?".

Naime, HAVC je izracunao da za provedbu ciljeva iz ove nacionalne strategije, koja se odnosi na naredne cetiri godine, treba stalni priljev sredstava, i to barem 12 milijuna kuna od Ministarstva kulture i 20 milijuna kuna od HRT-a, i drugih televizija. To bi osiguralo i kvalitetniji TV program, više dokumentaraca (jer, kako istice Hribar, Hrvatska je El Dorado za dokumentarce) i bolji obrazovni program.

- Najteži dio realizacije bit ce ovaj koji se odnosi na HRT, realisticno je zakljucio Vinko Brešan iz Koordinacije za elektronicke medije. Jednoglasnom oduševljenju programom prikljucio se i ministar kulture Jasen Mesic. Hribar je uzvratio afektiranim zahvalama ministarstvu i Mesicevim prethodnicima.


Podijeli: Facebook Twiter