Hrvatska je dobila svog "specijalista" za fina i rijetka vina. To je Željko Bročilović Carlos, zagrebački sommelier, voditelj poznatog restorana Dubravkin put, u vinskim krugovima poznat po dugogodišnjem inozemnom iskustvu i kao vrsni znalac. Austrijska vinska akademija dodijelila mu je stipendiju, a Bročilović je bio jedini Hrvat koji je ondje učio od najboljih svjetskih "vinskih majstora", takozvanih Master of Wine.
- Što za vas znači ovo zadnje priznanje i koliko će vam to pomoći u poslu?
- Mogućnost da sudjelujem u ovoj specijalizaciji dovoljno je priznanje i nadasve ogromna motivacija da nastavim s edukacijom i istraživanjem u tom čudnom vinskom svijetu. U bilo kojem segmentu vinskog marketinga ili nacionalnog promoviranja vinske scene to će mi iskustvo puno pomoći, iako ne vjerujem da ću u Hrvatskoj naići na razumijevanje vezano uz ovu "titulu".
- Kako ste postali specijalist za fina i rijetka vina?
- Iza mene je dvadesetogodišnje međunarodno iskustvo te školovanje na području sommelierstva, ugostiteljstva i marketinga. U Italiji sam, vezano uz sommelierstvo, završio sve što se moglo završiti pa sam daljnji izazov pronašao u WSET-u, najcjenjenijoj školi za edukaciju o vinu i destilatima na svijetu (stepenica prije najtraženije titule, Master of Wine), koja svoju podružnicu ima u Austrijskoj vinskoj akademiji. Tu sam završio tri stupnja edukacije i nedostaje mi još jedan ispit do diplome. U Akademiji su prepoznali moj rad i odobrili mi stipendiju za ovu specijalizaciju, u kojoj je sudjelovalo dvadesetak studenata iz cijelog svijeta.
- Kako ocjenjujete našu ugostiteljsku ponudu? Jesmo li u zadnjih deset godina napredovali po tom pitanju, ali i u edukaciji? Koje regije u Hrvatskoj najviše?
- Što se tiče kvalitete ponude po regijama, Istra je tu sigurno najdalje otišla. Ovdje su u prvom redu jako radišni ljudi, koji su prepoznali važnost ovakvog iskoraka, ali tu je i nadasve tradicionalna orijentiranost prema Italiji, koja je od kraja osamdesetih do kraja devedesetih također napravila značajan skok u kvaliteti, što su Istrani vjerojatno prihvatili. Osim toga, bitno je i bogatstvo namirnica, fenomenalni geografski položaj i, dakako, ne smijemo zaboraviti - dovoljno kapitala za takve iskorake.
- Koja vina osobno preferirate? Kako biste ocijenili istarska vina u odnosu na ona iz ostatka Hrvatske?
- Osobno sam zaljubljenik u sorte, ne u vina. Preferiram rizling i crni pinot. To su sorte koje svojom kompleksnošću i dubinom daju senzacionalna vina, a top proizvodi pružaju emocije kakve nijedno drugo vino ne može pružiti. Istarska su vina specifična. Osim vrlo dobre kvalitete i permanentnog ulaganja u znanje i tehnologiju, istarski su vinari imali dovoljno hrabrosti pogledati oko sebe i shvatiti da samo kvalitetom mogu ostati konkurentni i zadržati se na tržištu. Još je jako puno posla pred nama, no ako bismo razgovarali o prosjeku, tu Istra ne samo da prednjači u odnosu na ostatak Hrvatske, već se na neki način pozicionirala i kao svojevrsni lider.
- Koja je regija u Hrvatskoj po vama najviše i najbolje dosad razvila vinski turizam, i zašto?
- Odgovor je Istra. I opet glavnu ulogu imaju ljudi koji su prepoznali projekt ne samo vinskih cesta i priču o maslinovom ulju, već su vidjeli šansu koja će dugoročno dati sigurno fantastične rezultate. Istra je imala sreće da su ljudi u Županiji i Turističkoj zajednici vrlo inteligentno lobirali za Istru kao enogastro destinaciju tako da je i sama ponuda jako dobro kreirana i, naravno, opet se Istra (i) u tom segmentu pozicionirala kao lider u Hrvatskoj. (Razgovarala Barbana BAN)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJE U TISKANOM IZDANJU OD NEDJELJE 29. SRPNJA