Možda se u trenutku, kada su književni susreti poznatiji pod nazivom "Šoljanovi dani", pokleknuli i dobrano natjerali organizatore da o njima promisle, za dvadeseti se rođendan ove manifestacije, za koju je akademik Ante Stamać, istaknuo da je i jedan od rijetkih projekta koji "plovi punim jedrima", dogodilo ono nešto. A to "nešto", opisao je na samom otvaranju 20-ih Šoljanovih dana, književnik Boris Biletić, zahvalivši Meliti Jurkoti - dobrom duhu književnih susreta, koja im je drugačijom koncepcijom ponovno udahnula svježinu, aktualnost i zanimljivost.
Tinova magija
Naime, ovogodišnji Šoljanovi dani bili su posvećeni bardu hrvatske književnosti Tinu Ujeviću, čovjeku koji i danas svojim opusom, ali i načinom života, plijeni pažnji i intrigira. Ta' riječ je o piscu, za kojeg Stamać tvrdi, da ga se "pročita" valja potrošiti barem godinu dana na čitanje. Jer, iza sebe je ostavio 29 kutija rukopisa, 17 knjiga…
-Zvuci Tinove poezije čitav život žive u nama. Želio sam ga vidjeti, želio sam ga upoznati. Na žalost, nisam. No, došao sam na njegovu komemoraciju, i od tada se čitav život družimo, tim je riječima akademik Tonko Maroević, započeo svoje viđenje, i opisao svoje emocije prema Tinu čiju je poeziju definirao riječju "magija".
- Njegov imidž i djela, kod građanske su klase, stvarala i otvarala prostor slobode, u kojima je micao granice bez obzira na ono što su one bile ili su predstavljale. Sloboda kojom je gradio svoje pjesme je enciklopedijska - dolaze do točke vrenja u kojemu iz jedne kristaličnosti iz koje su građene prelaze u drugo agregatno stanje i postaju nešto sasvim drugo. Magičnost, doista ne zahtjeva komentar, rekao je o Tinu na, prvoj večeri predstavljanja lika i djela velikog Ujevića, akademik Tonko Maroević.
Moderatorica večeri Melita Jurkota, podsjetila je na intrigantni i u nekim dijelovima, javnosti sasvim nepoznati Ujevićev život, o kojemu je u knjizi pod nazivom "Tin", pisao umjetnik i književnik Jasen Boko.
-Bila je to vrlo zapetljana i nevjerojatna priča. Jedan izniman život, rekao je u uvodnom slovu Boko, iznijevši i neke vrlo intimne sekvence iz piščeva života, kao što je recimo 1919. godina kada se pisac doživotno odriče žena i politike.
Završit ćeš k'o Tin
-Bio je apsolutno svoj, nespreman da traži i moli. Tin je stvorio je svoje mjesto, odrekao se žena i politike živeći u svijetu apsolutnog duha, u nekim visinama s kojih nije želio sići u ladice i razine praktičnosti ovozemaljskog, rekao je Boko, navevši i da je Tinova neimaština bila njegova konstanta.
-Završit ćeš k'o Tin, znala mi je reći majka, misleći pri tom na neimaštinu u kojoj je živio, ali i skončao Tin. Poznato je i da se u Sarajevu, i na zimi grijao svojim rukopisima, ali i da su jabuke "omatane" u njegove riječi…,podsjetio je Jasen Boko, autor biografije Tina Ujevića.
O tome kako na čitatelja djeluju Ujevićevi stihovi, pokazao je na vlastitom primjeru umjetnik i književnik Stanislav Habjan, koji da bi pripremio pozivni plakat za 20. Šoljanove dane, opetovano krenuo u pustolovinu iščitavanja Tina.
- To je ponovno čitanje Tina trajalo, trajalo i trajalo. Sve više i više postajao sam deprimiran i počela me omatati tuga. U svoj svojoj genijalnosti pisanja, Tin Ujević me rasturio svojom genijalnošću, rekao je Habjan, koji je inspiraciju za ovogodišnji plakat pronašao u pjesmi "Sjena i njena slava" iz koje je i nastao atraktivan plakat. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)