Nakon dosad uloženih 150 tisuca kuna samo za potrebne elaborate i projekte, ne racunajuci putne troškove i utrošene sate za ishodovanje svih potrebnih dokumenata i dozvola, investitor prve hrvatske solarne elektrane Werner Schoissengeier zapeo je u labirintu hrvatske birokracije.
Iako su i on i nacelnik Barbana Denis Kontošic optimisticno najavljivali pocetak gradnje elektrane u poduzetnickoj zoni Barban-Krvavci vec u proljece 2011., zbog još jednog ugovora koji bi trebali potpisati s HEP-om, trenutacno je neizvjesno hoce li prva solarna elektrana uopce niknuti u Istri.
Država odlucuje je li investicija opravdana?
Prema HEP-ovoj preliminarnoj procjeni ukupnih troškova prikljucenja, investitor solarne elektrane trebao bi unaprijed platiti HEP-u gotovo cetiri milijuna kuna, na što Schoissengeier ne pristaje sve dok ne dobije sve potrebne dozvole i garanciju da ce na koncu moci postati dio distribucijske mreže.
No, ovo nije prvi problem na koji su naišli tijekom realizacije ovog projekta koji je krenuo u ožujku 2010. Naime, nakon što su zatražili i dobili prethodno energetsko odobrenje (PEO) u srpnju 2010., morali su dobiti od HEP-a i prethodnu energetsku suglasnost (PEES).
- Tu smo vec naišli na problem. Morali smo naruciti jednu studiju kod HEP-a, da bi nam upravo HEP mogao izdati PEES. Prema ugovoru koji smo tada potpisali, HEP je obavezan izraditi studiju u roku od 90 dana od potpisivanja ugovora. To smo potpisali 23. studenog 2010., a HEP je izdao PEES 12. srpnja 2011, i to nakon što smo stalno pratili gdje su papiri. Zatim smo dobili lokacijsku dozvolu i energetsko odobrenje od nadležnog Ministarstva. U tom zadnjem postupku morali smo dokazati, izmedu ostalog, da je naš projekt rentabilan i da je investicija opravdana. Zanimljivo je da se država brine je li naša investicija rentabilna ili ne i da država umjesto investitora želi odluciti je li investicija opravdana. Nadam se za ubuduce da moja firma i svi mi koji u RH živimo još uvijek smijemo odluciti na što trošimo ili gdje ulažemo naš novac, komentirao je Schoissengeier.
Ipak, pohvalio je nacelnika Kontošica i opcinu Barban koji su mu, kaže, pružili svu mogucu podršku i pomogli gdje god su mogli, a bez cega bi vec zasigurno bio odustao. No, Opcina nije ni HEP, ni Ministarstvo, niti Županija.
Barbanski nacelnik jedini u Istri prihvatio suradnju
- Naša je grupa izgradila solarnu elektranu u Rumunjskoj, kapaciteta 40 megavata. Dakle, ta je elektrana oko 70 puta jaca nego ova elektrana koju planiramo u Barbanu. Razvoj tog projekta smo poceli krajem 2010., kupili zemljište, a sve potrebne dozvole smo imali vec u srpnju 2011. Morali smo pricekati s pocetkom gradnje zbog ratifikacije jednog potrebnog zakona, što je ucinjeno prije tri mjeseca. Financijska konstrukcija je zatvorena prošli tjedan i gradenje pocinje 1. ožujka ove godine. U Bugarskoj takoder imamo projekte na kojima sudjelujemo, a u Hrvatskoj smo željeli podici deset ovakvih elektrana pokrivajuci solarnim panelima oko 50 tisuca cetvornih metara od Pule do Dubrovnika, kaže Schoissengeier.
Podsjetimo, Barban je sasvim slucajno odabran kao lokacija za prvu solarnu elektranu u Hrvatskoj jer je Kontošic bio jedini nacelnik koji je odgovorio na upitnik tvrtke Amnis energija, odaslan svim opcinama.
Solarna elektrana trebala bi se prostirati na ukupno 17.767 cetvornih metara, a nakon dovršetka, ukupna snaga elektrane bit ce jedan megavat, dok ce sva poduzeca zajedno u poslovnoj zoni Krvavci trošiti oko 650 kilovata. Kada bi bio realiziran projekt planiran za cijelu državu, elektrane bi imale snagu od oko sedam megavata, a proizvodile bi 10,5 milijuna kilovata godišnje, što je dostatno za napajanje oko 2.600 kucanstava tijekom cijele godine. Država bi samo za izgradnju deset solarnih elektrana dobila oko 22 milijuna eura.