Ministarstvo rada i mirovinskog sustava do konca lipnja trebalo bi predstaviti teze izmjena zakona o mirovinskom osiguranju. No, hoće li te izmjene uključiti i uvođenje nacionalne mirovine, još nije poznato. O nacionalnoj ili socijalnoj mirovini govori se više od desetljeća, a riječ je o zagarantiranoj mirovinu na koju bi imale pravo osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu iz rada. Drugim riječima, na to više socijalno primanje imale bi pravo osobe starije od 65 godina života koje nemaju minimalno 15 godina mirovinskog staža, što je uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Da će tijekom mandata uvesti nacionalnu mirovinu, obećao je HDZ u svom predizbornom programu, no iz resornog ministarstva za sada nema konkretnog odgovora kada bi ona bila donesena.
Izmjene zakona
»Socijalno zaštitni institut nacionalne mirovine planira se uvesti tijekom mandata ove Vlade kao što je i najavljeno«, odgovoreno nam je iz resornog ministarstva na upit o tome jesu li počele pripreme za uvođenje te mirovine, kada bi ona mogla biti donesena, odnosno hoće li se pitanje tog instituta riješiti planiranim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Prema ranijim procjenama, pravo na nacionalnu, odnosno socijalnu mirovinu, moglo bi ostvariti oko 20 tisuća osoba koje nemaju mirovinskih primanja. U resornom ministarstvu navode kako će uvođenju takve mirovine »prethoditi sveobuhvatna analiza u kojoj je potrebno sagledati taj novi institut u odnosu na visinu starosne mirovine za 15 godina mirovinskog staža, odnosno mirovinu ostvarenu na temelju rada i ostvarenih plaća te u odnosu na naknade koje se ostvaruju u sustavu socijalne skrbi«.
Dodatni kriteriji
Puno više informacija od najava iz predizbornog programa HDZ-a za sada nema. Tako se i dalje planira da nacionalna mirovina iznosi najmanje 40 posto minimalne plaće. To bi značilo da bi, prema sadašnjem iznosu minimalne plaće, takva mirovina iznosila 1.048 kuna, što je oko 150 kuna više od trenutnog iznosa najniže starosne mirovine za osobu koja ima 15 godina mirovinskog staža i 65 godina života. U tom bi slučaju osobe koje su stekle najosnovnije elemente za starosnu mirovinu bile u nepovoljnijem položaju u odnosu na osobe koje uvjete za tu mirovinu nisu ostvarile.
Nedovoljan mirovinski staž za starosnu mirovinu te godine života, međutim, neće biti jedini kriterij za ostvarivanje prava na nacionalnu mirovinu kada njena realizacija dođe na red. Osim dva osnovna kriterija, osobe koje za takvu mirovinu konkuriraju morat će najmanje 15 godina prebivati u Hrvatskoj te neće smjeti imati drugih izvora prihoda. U resornom ministarstvu navode i kako je »potrebno na odgovarajući način utvrditi kriterije za imovinski i/ili dohodovni cenzus te obuhvat osoba kako bi se mogla planirati potrebna sredstva u državnom proračunu«. (Gabrijela GALIĆ)