Jedna od očekivanih i preporučenih "posljedica" predstojećeg smanjenja stope PDV-a za ugostiteljstvo s 25 na 10 posto je sniženje cijena usluga, hrane i pića, što su zasad najavili samo mali i obiteljski hoteli, i to domaćih vina i vode za 5 do 10 posto, dok iz redova ostalih ugostitelja-obrtnika, hotelskih kuća i drugih tvrtki iz sektora takvih najava još nema.
Primjena snižene stope PDV-a za ugostiteljstvo počinje 1. siječnja 2013., a obuhvaća pripremu i usluživanje hrane, bezalkoholnih pića i napitaka te vina i piva u ugostiteljskim objektima, sukladno izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, usvojenim na sjednici Hrvatskog sabora sredinom veljače ove godine.
Od primjene te stope Ministarstvo turizma očekuje i povećanje investicija u sektoru te zapošljavanja, ističe ministar turizma Veljko Ostojić.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec podsjeća da je HOK-ov Ceh ugostitelja na svom nedavnom kongresu ugostiteljima-obrtnicima preporučio smanjenje cijena te vjeruje da će to ugostitelji i učiniti.
Ugostiteljima je, napominje Ranogajec, ostavljeno da sami izračunaju ekonomsku cijenu i vide što i za koliko mogu smanjiti, pri čemu se ne očekuje da to smanjenje bude za smanjenje stope, ali će ga vjerojatno biti i na hrani i na piću, osim na alkoholu, na koji se snižena stopa PDV-a ionako ne odnosi.
Upozorava i da do ponoći 31. prosinca vrijedi jedna, viša stopa PDV-a, od ponoći druga, niža, a hoće li račun završiti do ponoći ili će ga objediniti u novoj godini, to je, kako kaže, ugostiteljima ostalo nejasno.
Kada se tome pridoda i obveza uvođenja fiskalnih blagajni s 1. siječnjem, jasno je da će ugostitelji zasigurno imati problema u prvim satima i danu nove godine, pa čak i zastoje s izdavanjem računa.
Predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske Kristian Šustar naglašava da možda više treba govoriti ne o padu, nego o konkurentnijim cijenama i preusmjeravanju novca u investicije u hotelijerstvu jer su hrvatski hoteli po cijenama smještaja već sada vrlo konkurentni.
Ako se priča o cijenama ostalih usluga, vrlo često se paušalno ocjenjuje da gosti malo troše jer su cijene visoke, a riječ je zapravo o tome da one nisu previsoke nego globalna i kriza na pojedinim tržištima odakle nam dolaze gosti, poput Italije i drugih, uvjetuje manju potrošnju. Osamdesetih godina 20. stoljeća bi se tako primjerice za oko 50-ak eura u restoranu u Hrvatskoj mogla nahraniti cijela obitelj, i to škampima i sličnim, dok danas za to mogu pojesti eventualno pizzu i popiti piće, što govori ne samo o promjeni vremena i svijeta u kojem živimo nego i o standardu ljudi, objašnjava Šustar.
I predsjednik Turističko-poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore Franco Palma ističe konkurentnost hrvatskih cijena u turizmu i ugostiteljstvu u odnosu na druge europske i mediteranske zemlje te vjeruje da će se "ostatak" novca od PDV-a više preliti u investicije nego u pad cijena. (Hina)