Snimanje filmova i serija je posebna vrsta turizma

Dejan Karaklajić: Da bismo bili uspješni, moramo imati lokalne ekipe iz Istre
Dejan Karaklajić: Da bismo bili uspješni, moramo imati lokalne ekipe iz Istre

Od 16. do 19. veljače u Studentskom centru Pula financirano sredstvima Ministarstva turizma u sklopu programa "Edukacijom do održivog razvoja turizma u Istri" održat će se radionice o filmskoj industriji.

Nakon radionica iz ciklusa "Edukacijom do održivog turizma u Istri", koje je sufinanciralo Ministarstvo turizma, o temama usko povezanim uz turizam, poput one o doživljajnom turizmu, e-marketingu u turizmu i sl., u drugom je dijelu projekta kroz ciklus edukacija povezanih uz filmsku industriju cilj ukazati na potencijale koje Istra ima da postane prava filmska destinacija, odnosno kolika je važnost filmske industrije za promociju Istre.

Namijenjeno široj javnosti

Radionice koje će se provoditi u ovom ciklusu namijenjene su široj javnosti, a prije svega onima koji se filmom i njime povezanim djelatnostima već bave. Voditelji će biti vrhunski stručnjaci, a teme koje će biti obuhvaćene su: teorijske osnove o filmu, praktična iskustva rada na TV-u, proces stvaranja filmskog uratka (montaže, specijalni efekti…), rad s kamerom, kostimografija i scenografija.

Jedan od voditelja je i Dejan Karaklajić, televizijski i filmski redatelj, vlasnik poduzeća Istrian Film Productions d.o.o. (audiovizualna produkcija). Poznat je njegov rad na filmovima i serijama: "Equals" (2014.), "Erogena zona" (1981.), "Srećna porodica" (1979.), "Ljubavni život Budimira Trajkovića" (1977.) i "Koga čekaš kume" (1976.). S Karaklajićem smo razgovarali uoči početka rada radionica.

- Koji je cilj održavanja ovih filmskih radionica?

- Radionice o filmskoj industriji spadaju u niz radionica koje Udruga Istra Inspirit provodi u sklopu projekta "Edukacijom do održivog turizma u Istri", za kojeg je ostvarila sufinanciranje Ministarstva turizma putem javnog poziva. Kako su sve radionice fokusirane na teme vezane uz turizam, njegove selektivne oblike te mogućnosti kvalitetne i inovativne promocije turističke destinacije, filmska se industrija pokazala kao izuzetno zanimljivo područje, odnosno kao snažan potencijal upravo u pogledu turističke promocije regije. Cilj je radionicama potaknuti različite ciljne skupine da počnu intenzivnije promišljati o mogućnostima uključivanja u filmsku industriju, sukladno svojim interesima i djelatnostima. Uvjeren sam da će se o filmu, reklamama i filmskoj produkciji uopće sve više govoriti u Istri, što dokazuje i osnivanje Istarske filmske komisije koja je već krenula u tom smjeru. Ovo je definitivno vrlo atraktivno područje za filmsku industriju zbog obilja prirodne, kulturne i druge baštine, a turizam će tu svakako profitirati na više razina.

- Istra je poznata kao destinacija za snimanje filmova. Koje su tu prednosti i mane?

- Istra je prelijepa zemlja. Sa svoje tri boje zemlje je čudesna. Priroda je sama po sebi izuzetna, ali to po nekada nije dovoljno za snimanje. Zato ovu ljepotu mora i kopna nadopunjuje arhitektura. U Istri se može snimati cjelokupan Mediteran. Od Pule, preko Rovinja, Poreča, pa do unutrašnjosti, primjerice Motovuna i Grožnjana... to su sve perfektni filmski, TV i reklamni setovi. Osim ovoga, što je za filmske produkcije veoma važno, odlična je i prometna povezanost. Od pulskog aerodroma, preko riječkog, tršćanskog ili onog u Veneciji - sve je blizu i umreženo. Luksuzni hoteli, vile za iznajmljivanje, izuzetna hrana, vino, ulje, sir, izgleda kao da vam govorim reklamni tekst za Istru, ali sve ovo je istina i mora se iskoristiti da se stvori dodatna zarada, odnosno da se dovede svježi novac u Istru, pogotovo izvan turističke sezone.

Mane sigurno postoje, ali ih informiranjem pa čak i određenom edukacijom možemo ukloniti. Dogodilo mi se, primjerice, da su nas za vrijeme snimanja jedne reklame u Rovinju neki lokalni trgovci koju su bili dosta udaljeni od mjesta snimanja pokušali ucjenjivati prijetnjama. Pomislili su da je svaka ekipa koja snima prepuna novca i da ga oni trebaju pokupiti. Naravno, uz pomoć lokalne policije uspješno smo se obranili, ali takve se situacije zbilja događaju, a ostavljaju lošu sliku i neugodan osjećaj za ekipu koja snima. Međutim, sve ostalo što prati snimanje i pozitivnost lokalnih ljudi koji rade nadilazi sve to i snimanja čini kvalitetnim i ugodnim.

Ljudima, odnosno onima koji žive u blizini mjesta snimanja, treba objasniti kakvu korist donosi snimanje. Možda ne svima direktnu, ali indirektnu sigurno.

- Vaše mišljenje o filmskom turizmu kao selektivnom obliku turizma i njegovim potencijalima.

- Snimanje filmova, TV serija i reklama je zaista posebna vrsta turizma. Ovaj "turizam" traje cijelu godine i tu je njegova glavna draž. Filmske ekipe su i dobri potrošači jer su svi na dnevnicama i razmaženi su. To su uglavnom svjetski putnici koji su mnogo vidjeli i okusili. Nije im lako ugoditi, ali su spremni dobro platiti za dobar ugođaj. Vaše pitanje je baš pogođeno, jer pružanje usluga filmskim ekipama u Istri spada u čisti biznis. Ovu granu turizma treba razvijati kao što se razvijaju vinogradi ili maslinici, jer godinama može generirati svježi novac, koji inače ne bi došao u Istru.

Možemo nešto naučiti i od naših susjeda Mađara koji su pružanje usluga stranima ekipama koje snimaju u toj zemlji doveli zbilja do savršenstva.

Primjerice, u Mađarskoj je 2014. godine sniman film "Marsovac" u režiji Ridleyja Scotta s Matt Damonom u glavnoj ulozi i budžetom od 108 milijuna američkih dolara. Naravno, nije sav taj iznos potrošen u Mađarskoj, ali u najskromnijim procjenama tamo je potrošena trećina, što iznosi preko 30 milijuna dolara... Ovo je samo jedna produkcija u 2014. godini i ostvarila se u našoj neposrednoj blizini. Mađarski je studio "Korda" rezerviran i po godinu dana unaprijed. Naravno, ne smijemo očekivati da će se ovakvi uspjesi događati preko noći. S vremenom trebamo izgraditi filmske studije i njegovati dobre ekipe, i to prije svega lokalne, istarske.

- Što će biti tema Vaših predavanja i kako će ona biti koncipirana?

- Da bismo bili uspješni, moramo imati lokalne ekipe iz Istre, jer plaćanje ekipe iz Zagreba ili inozemstva povećava troškove snimanja i Istru kao lokaciju čini manje zanimljivom. Namjera je ovim početnim predavanjima započeti jednu pravu edukaciju, odnosno dokvalifikaciju. Električari mogu raditi na rasvjeti u filmu, stolari mogu izrađivati kulise, a na filmskom setu svoje mjesto mogu naći i soboslikari, frizeri, kozmetičari, vizažisti... Ideja je da ovi kadrovi uče od vrhunskih stručnjaka za ova područja koji bi dolazili izvana i kojima bi naši ljudi bili pomoćnici, sve dok i sami ne bi postali vrhunski stručnjaci i kada više ne bi bilo potrebe da dovodimo ljude izvana. Nakon ovog inicijalnog, prvog stupnja edukacije, gdje ćemo ljude različitih profila i kadrova polako uvesti u svijet filma, ideja je da se počne i s tečajevima i radionicama za specifična zanimanja.

Inače, sa mnom će o ovim temama pričati i poznati pulski redatelj i montažer Danilo Lola Ilić, a same su radionice zamišljene tako da se ove teme predstave na jedan zanimljiv i interaktivan način. Polaznici će maksimalno biti uključeni u diskusije i poticat će se komunikacija, a sve će biti popraćeno primjerima iz mog i iskustva filmskih kolega s kojima sam radio. Vjerujem da će polaznici biti zadovoljni. Nakon toga, u četvrtak 18. veljače, slijedi radionica Igora Stoimenova o montaži i vizualnim specijalnim efektima, a potom će Živko Zalar predstaviti temu vezanu uz korištenje kamere u filmu. Petak, 19. veljače je rezerviran za scenografiju i kostimografiju, a te će teme predstaviti Ivan Veljača, odnosno Nina Silobrčić. Uvjeren sam da ćemo nakon toga imati jednu novu, pozitivnu i motiviranu ekipu koja se želi afirmirati i u filmskoj industriji. A onda, nema granica...

Prijave za radionice

Radionice će se održavati od 16. do 19. veljače od 9 do 16 sati u prostorima Studentskog centra Pula, odnosno Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli, a svi zainteresirani mogu se prijaviti najkasnije do 10. veljače putem linka: http://goo.gl/forms/x3mMUNd6pi.

Voditelji su Ivan Veljača, Igor Stoimenov, Nina Silobrčić, Danilo Lola Ilić i Živko Zalar. (Vanesa BEGIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter