Roman Slobodana Šnajdera "Morendo", koji je objavljen prošle godine, predstavljen je sinoć u sklopu književnog ciklusa rovinjskog Pučkog otvorenog učilišta "Pisac u prolazu" u kavani hotela Adriatic. O Šnajderu i njegovom jedinom romanu, te ostalim djelima govorio je Darko Gašparović, a moderatorica je bila Melita Jurkota.
- Roman ima teški uvod, da obeshrabri površne. Otvara se točnim opisom nekoliko dana u Ateni tijekom 5. stoljeća prije nove ere, a govori o Eluzinskom misteriju koji se sačuvao do danas. Nakon toga riječ je o priči koja se događa u velikoj bolnici, a govori o tome što je medicina sama rekla o sebi, što radi bolnica u ratnom stanju, kako se prikrivaju zločini, a roman je zapravo i ljubavna priča. Roman ima autobiografijskih elemenata jer sam puno proveo po bolnicama i doktori su mi zapravo pričali ono što ne mogu javno reći. Morendo je i svojevrstan hommage Beethovenoj glazbi. Morendo je glazbena stavka, a zapravo znači polagano umiranje, rekao je Šnajder.
Gašparović se posebno osvrnuo na dva Šnajderova djela "Kamov, smrtopis" i "Držićev san", a bilo je govora i o njegovoj drami koja je do danas predmet žestokih sporenja - "Hrvatski Faust".
Šnajder je naglasio kako je Kamov i danas ispred nas, a otkrio je i da je istraživački dio o njemu odradio upravo u Rovinju, te pojasnio da je Kamov ostao neprimjetan jer je Krleža zapravo bio ljubomoran na njega. Gašparović je rekao da se u ta dva djela o Kamovu i Držiću, radi o novom žanru - ne o biografiji koja će ispričati njihov život - već o njihovoj ljudskoj drami, dakle drami biografije.
Šnajder je o njegovoj osporavanoj drami "Hrvatski Faust" rekao da je zapravo riječ o tome kako kazalište radi i funkcionira, o njegovoj varljivosti, čari i moći te lukavosti, a glavni lik ne želi varati te zbog toga odlazi. Bilo je riječi i o stanju u teatru danas, a Šnajder je naglasio da nažalost vlada klijentielizam, da je teatar korumpiran, a da bi ustvari, na uzor grčkog Aristofana, teatar trebao biti sada i ovdje, odnosno kritičan prema svom vremenu. Šnajder i Gašparović su se dotakli i nedavne cenzure - zabranjenog plakata za predstavu "Fine mrtve djevojke" Dalibora Matanića, u režiji Olivera Frljića, u kazalištu Gavella, a Frljićev potez, otkaz suradnje s teatrom Gavella, Šnajder je okarakterizirao hrabrim. (M. MEDIĆ)