Šnajder u Rovinju predstavio roman "Morendo"

Melita Jurkota, Darko Gašparović, Slobodan Šnajder (M. MEDIĆ)
Melita Jurkota, Darko Gašparović, Slobodan Šnajder (M. MEDIĆ)

Roman Slobodana Šnajdera "Morendo", koji je objavljen prošle godine, predstavljen je sinoć u sklopu književnog ciklusa rovinjskog Pučkog otvorenog učilišta "Pisac u prolazu" u kavani hotela Adriatic. O Šnajderu i njegovom jedinom romanu, te ostalim djelima govorio je Darko Gašparović, a moderatorica je bila Melita Jurkota.

- Roman ima teški uvod, da obeshrabri površne. Otvara se točnim opisom nekoliko dana u Ateni tijekom 5. stoljeća prije nove ere, a govori o Eluzinskom misteriju koji se sačuvao do danas. Nakon toga riječ je o priči koja se događa u velikoj bolnici, a govori o tome što je medicina sama rekla o sebi, što radi bolnica u ratnom stanju, kako se prikrivaju zločini, a roman je zapravo i ljubavna priča. Roman ima autobiografijskih elemenata jer sam puno proveo po bolnicama i doktori su mi zapravo pričali ono što ne mogu javno reći. Morendo je i svojevrstan hommage Beethovenoj glazbi. Morendo je glazbena stavka, a zapravo znači polagano umiranje, rekao je Šnajder.

Gašparović se posebno osvrnuo na dva Šnajderova djela "Kamov, smrtopis" i "Držićev san", a bilo je govora i o njegovoj drami koja je do danas predmet žestokih sporenja - "Hrvatski Faust".

Šnajder je naglasio kako je Kamov i danas ispred nas, a otkrio je i da je istraživački dio o njemu odradio upravo u Rovinju, te pojasnio da je Kamov ostao neprimjetan jer je Krleža zapravo bio ljubomoran na njega. Gašparović je rekao da se u ta dva djela o Kamovu i Držiću, radi o novom žanru - ne o biografiji koja će ispričati njihov život - već o njihovoj ljudskoj drami, dakle drami biografije.

Šnajder je o njegovoj osporavanoj drami "Hrvatski Faust" rekao da je zapravo riječ o tome kako kazalište radi i funkcionira, o njegovoj varljivosti, čari i moći te lukavosti, a glavni lik ne želi varati te zbog toga odlazi. Bilo je riječi i o stanju u teatru danas, a  Šnajder je naglasio da nažalost vlada klijentielizam, da je teatar korumpiran, a da bi ustvari, na uzor grčkog Aristofana, teatar trebao biti sada i ovdje, odnosno kritičan prema svom vremenu. Šnajder i Gašparović su se dotakli i nedavne cenzure - zabranjenog plakata za predstavu "Fine mrtve djevojke" Dalibora Matanića, u režiji Olivera Frljića, u kazalištu Gavella, a Frljićev potez, otkaz suradnje s teatrom Gavella, Šnajder je okarakterizirao hrabrim. (M. MEDIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter