U rovinjskom hotelu Lone nedavno je održana međunarodna znanstvena konferencija "Communication, Democracy and Digital Technology", u organizaciji svjetskog udruženja politologa International political Science Association (IPSA) i Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
Glavni fokus rasprava i predavanja na konferenciji bio je upravo utjecaj digitalnih tehnologija na uključivanje građana u demokratske procese te na kvalitetu demokracije uopće. Poseban interes bio je za Lancea Bennetta, profesora na Sveučilištu Washington i jedan od najvećih svjetskih autoriteta na području političke komunikacije i medija. Bennett je ujedno ravnatelj svjetski poznatog Centra za komunikaciju i građansko uključivanje (Center for Communication and Civic Engagement www.engagedcitizen.org).
"Proteklih godina u svijetu su se pojavili brojni protestni pokreti velikih razmjera: Arapsko proljeće, M15 ili „los indignados“ u Španjolskoj, Occupy Wall Street, pokret Kišobrana u Hong Kongu, "Black lives matter" u SADu među ostalima. Ovi pokreti velikog obuhvata upotrebljavaju digitalne medije na načine koji prevazilaze slanje i primanje poruka. U ovim prosvjedima, koje omogućava tehnologija, komunikacija postaje važan dio organizacijskog procesa. Najveća snaga društvenih medija pokazuje se uslijed velikih društvenih kriza. Nedavni primjeri pokazuju kako tradicionalni mediji, zbog pojedinačnih interesa, u takvim trenucima često zakazuju te se građani služe društvenim mrežama kako bi razbili medijske barikade. Tehnologija im omogućuje djelovanje, a komunikacija postaje važan dio organizacije takvih pokreta", smatra ugledni stručnjak za medije.
- Zanimaju me veliki društveni aktivistički pokreti koji se događaju diljem svijeta i koji koriste društvene mreže Twitter, YouTube i druge medije kako bi organizirali javni prostor na neki drugi način. Ljudi uzimaju stvari u svoje ruke, organiziraju se preko društvenih mreža, ne na tradicionalan način, već sami zapravo stvaraju organizaciju koja nema neke formalne oblike organizacije poput nekog vođe, nego se grupiraju sami od sebe i na taj način se pokreću, kaže prod. Bennet.
- Je li to bio slučaj sa Syrizom, Podemosom i svim lijevim strankama koje su uspjele preko društvenih mreža?
To su zanimljivi slučajevi jer su se izrodili iz javnih aktivističkih akcija, ali posebice u slučaju Podemosa izgleda da postoji rascjep i raskol između stranke i pokreta. Kod Podemosa sada se to već toliko razdvojilo: to što se stvorilo na društvenim medijima i ono što im je zapravo bio prvotni cilj. Teško je strankama koje se uključe u vlast nastaviti politiku pokreta.
- Puno ste govorili o digitalnim medijima. Koliko oni mogu utjecati na demokratske promjene?
Dobro pitanje. Budući da mediji više ne predstavljaju javno mnijenje i javnu diskusiju. Kritično tradicionalno novinarstvo zbog vlasničke strukture više ne služi građanima. Digitalni mediji pretvaraju nove prostore za velike javne diskusije. I tu zapravo ljudi uzimaju stvari u svoje ruke jer se na društvenim mrežama mogu informirati jednako kvalitetnije, pa i transparentnije na neki način. Pokreti poput Occuppyja i sličnih na taj su se način organizirali te dijele međusobno informacije sa sigurnošću, bez utjecaja vlasnika medija.
- Možemo li kazati da se istraživačko novinarstvo preko društvenih medija pretvara u svojevrsni aktivizam?
Može, zasigurno se može pretvoriti u aktivizam. U slučaju Wikileaksa to je uključivalo ljude koji imaju pristup povjerljivim informacijama. Oni koji su ih distribuirali na neki su način aktivisti.
- Znači li to da obični građani mogu postati opinion makeri i novinari, da su oni ti koji mogu dati javnosti prave informacije, budući da su se novinari pretvorili u PRovce?
Na neki način to se događa. Proučavali smo Occupy pokret i vidjeli kako su ljudi slali informacije s mjesta samog događaja i distriburirali ih među svojim grupama na društvenim mrežama. I komunikacija je išla u suprotnom smjeru. Dakle, ona je dvosmjerna. Ljudi na ovaj način na društvenim mrežama izvještavaju i o onome što i oni čine, pa se na taj način bore protiv elitističkog načina izvještavanja koje je sve češće u novinarstvu gdje se zastupaju stavovi elite. (Razgovarala i snimila Lara BAGAR)
CIJELI RAZGOVOR ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.