Prema zadnjem izvješcu o provedbi Nacionalne strategije i akcijskog plana suzbijanja zloporabe droga u RH, koje je nedavno predstavljeno na sjednici Vlade, Istarska županija je u 2009. bila na samom vrhu po broju lijecenih ovisnika. Naime, stopa, odnosno broj lijecenih ovisnika na 100 tisuca stanovnika u dobi od 15 do 64 godine najviši je upravo u Istri.
Lani je ta stopa bila 572,7, što je više u odnosu na 2008. kada je bila 531,1, te ujedno dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Nakon Istre, broj ovisnika viši od prosjeka je i na podrucju Zagreba, te Zadarske, Dubrovacko-neretvanske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije.
U pogledu raširenosti, prema stopi lijecenih ovisnika, broju kaznenih djela i zapljena - Istra je u usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske najugroženija. Primjerice, broj kaznenih djela vezanih uz zloporabu droga u 2009. je bio 1.074, a u 2008. godini 1.630, što Istarsku županiju stavlja na vrh po broju tih kaznenih djela u Hrvatskoj, odmah nakon PU zagrebacke koja obuhvaca Grad Zagreb i Zagrebacku županiju, gdje je lani bilo 1.326 kaznenih prijava.
Takoder, najveci broj zapljena zabilježen je na podrucju PU zagrebacke (1.091) te na podrucju Istarske županije (805), a ovakvi podaci potvrduju tezu mnogih istraživanja da je najznacajniji društveni cimbenik za pojavu ovisnosti sve veca dostupnost droge.
Tijekom prošle godine u Istri je službeno registrirano 860 ovisnika, od kojih 772 opijatska i 88 konzumenata ostalih droga, što govori da je broj registriranih ovisnika za 8,6 posto veci nego 2008. Treba reci da su u tom broju i oni koji apstiniraju a javljaju se na kontrole u centre za prevenciju i lijecenje u Puli i Porecu.
U porastu je i broj heroinskih ovisnika kojih je lani bilo za 7,8 posto više nego 2008. Samo u tretmanu istarskih centara za socijalnu skrb bilo je ukupno 108 ovisnika i konzumenata droge medu kojima i 25 maloljetnika.
"To što Istra vec dugi niz godina zauzima prvo mjesto po broju lijecenih ovisnika, to je uspjeh", tvrdi predsjednik županijskog Povjerenstva za suzbijanje zlopotrebe droga dr. Ante Ivancic. Smatra da se stvara kriva predodžba kada se govori o vecem broju evidentiranih ovisnika jer to zapravo znaci da ih se sve više odlucuje na lijecenje.
"Ništa se posebno 2009. nije dogodilo u Istri, a nije se dogodilo niti u drugim županijama, jer se u samo godinu dana s masovnim kronicnim bolestima ne može promijeniti gotovo ništa. U Istri u zadnjih pet, šest godina bilježimo smirivanje epidemije heroinske ovisnosti.
Broj novih slucajeva se iz godine u godinu smanjuje, a ono što zbunjuje obicne ljude, a vidim i one u Vladinim službama koje su radile izvještaj, podatak je o broju ovisnika na lijecenju. Naime, ako sustav dobro funkcionira, taj broj može samo rasti. S obzirom na to da je ovisnost kronicna bolest, stari slucajevi trebaju ostati na lijecenju, a ukupan broj treba se postupno povecavati za nove slucajeve", pojašnjava Ivancic.
Naglašava da je nedavno predstavnik jedne županije izrazio zadovoljstvo time što oni više nisu na prvom mjestu, ali to nipošto ne bi trebao biti razlog za zadovoljstvo jer se treba upitati gdje su nestali ti ljudi koji više nisu u evidenciji, kaže.
S tim se slaže i voditeljica pulskog Centra za prevenciju i vanbolnicko lijecenje ovisnosti Katarina Mešin-Velkova koja naglašava da izvješce koje je prihvaceno na zadnjoj sjednici Vlade daje krivu predodžbu o stanju ovisnosti u Istri. Prema njenim rijecima, to što je veci broj ovisnika u sustavu lijecenja samo znaci to da ih je manje na ulici.
Komentirajuci broj zapljena, dr. Ivancic veli da i ti podaci pokazuju da je u Vladinom izvješcu bila važnija kvantiteta nego kvaliteta.
"Istra ima najveci broj zapljena u Hrvatskoj, gotovo kao Zagreb, i nitko se ne pita zašto, vec se zakljucuje da je to zbog lošeg stanja ovisnosti. A evo zašto je tome tako: prošle je godine u Istri droga oduzeta od 892 osobe, 639 njih su bili stranci, a 253 hrvatski državljani, od kojih je dio iz ostatka Hrvatske.
Isto je i s kaznenim djelima, u najvecem broju radi se o strancima kod kojih je droga zaplijenjena na granicnim prijelazima. Bilo bi dobro da oni koji izvješce spremaju, analiziraju podatke i kontaktiraju nadležne osobe s terena kako bi se dobila prava slika", smatra Ivancic. (Danijela BAŠIC-PALKOVIC)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD NEDJELJE 12. 9.